Mnogi radnici žele raditi manje sati, ali se također boje kako će im zbog toga biti smanjena plaća. Rad na skraćeno radno vrijeme može vam povećati neto satnicu.
Oni koji žele raditi na kraće radno vrijeme obično to čine kako bi imali više vremena za sebe ili svoju obitelj. S druge strane, mnogi se također boje da s manjom mjesečnom plaćom više neće moći spajati kraj s krajem, pišu njemački mediji.
Evo kada se isplati raditi na pola radnog vremena
Poznato je da većina radnika žudi za smanjenjem radnih sati. To pokazuje i studija Zaklade Hans Böckler: 81 posto Nijemaca koji rade na puno radno vrijeme željelo bi imati četverodnevni tjedan s odgovarajućim skraćenim tjednim radnim vremenom. I premda broj sati ostaje gotovo isti, sve više tvrtki sada slijedi trend četverodnevnog radnog tjedna.
Ako ne želite nužno smanjiti broj radnih dana, već broj radnih sati, ne možete izbjeći podnošenje zahtjeva za nepuno radno vrijeme svom poslodavcu.
Skraćeno radno vrijeme obično prati i smanjenje plaće. O poreznom razredu ovisi i koliko će to smanjenje u konačnici ispasti u odnosu na preostalu neto plaću i hoće li uopće rezultirati većom neto plaćom po satu, navode njemački mediji.
Koliko manje zarađujete radeći na skraćeno radno vrijeme?
Koliko manje plaće radnici mogu očekivati zbog smanjenja sati, lako se može provjeriti pomoću raznih online kalkulatora za skraćeno radno vrijeme, poput onog Ministarstva rada i socijalne skrbi (BMAS).
Kako bi se preostala neto plaća mogla što točnije utvrditi, radnici moraju, između ostalog, dati podatke o svojoj plaći i zahtjevu za smanjenje radnih sati, ali i o svom poreznom razredu i broju djece.
Međutim, budući da su porezi progresivni, smanjenje bruto plaće nije isto što i smanjenje neto plaće.
Primjerice, radnici koji pređu s 40 na 30 sati tjedno primaju 25 posto manju bruto plaću, ali njihova neto plaća manje se smanjuje. Rad na nepuno radno vrijeme se stoga može isplatiti – pogotovo ako se neto plaća po satu stvarno poveća u usporedbi s plaćom za puno radno vrijeme.
Primjer: Svatko tko ostvari bruto godišnju plaću od 40.000 eura prema važećoj tablici osnovnog poreza na dohodak, koja se odnosi na individualnu procjenu, a time i temeljnu tarifu, prima neto godišnju plaću od 32.472 eura (bez crkvenog poreza).
S 251 radnim danom godišnje i punim radnim vremenom od 40 sati tjedno, to je satnica od oko 16 eura. Smanjenjem na 30 radnih sati tjedno neto plaća pada na ukupno 25.554 eura (uz bruto plaću od 30.000 eura), ali neto satnica raste na gotovo 17 eura.
Božićni bonus i godišnji odmor: Ovi se propisi primjenjuju na skraćeno radno vrijeme
Svatko tko ima skraćeno radno vrijeme i dijeli svoje sate na pet dana u tjednu ima istu količinu godišnjeg odmora kao i zaposlenik koji radi puno radno vrijeme, navodi Arbeitsrechte.de. Broj dana godišnjeg odmora mijenja se samo ako je radno vrijeme raspoređeno na manje od pet dana u tjednu.
Slična je situacija i s nagradama, regresom ili božićnicom, jer radnici na nepuno radno vrijeme također imaju pravo na takve isplate, navode njemački mediji.
Smanjite radno vrijeme: Ovo su mogući oblici rada s nepunim radnim vremenom
Ovisno o tome koliko sati treba skratiti radno vrijeme, postoje različiti modeli nepunog radnog vremena koje radnici mogu tražiti od svog poslodavca. Na primjer, ako samo neznatno želite smanjiti svoje radno vrijeme, za oko 10 do 25 posto, možete prijeći na takozvano “puno radno vrijeme s nepunim radnim vremenom”.
U načelu, svako zaposlenje s radnim vremenom ispod standardnog punog radnog vremena smatra se radom s nepunim radnim vremenom.
Različiti oblici rada sa nepunim radnim vremenom:
Roditeljski dopust: Moguć rad s nepunim radnim vremenom između 15 i 32 sata tjedno.
Skraćeno radno vrijeme: Skraćenje radnog vremena na određeno razdoblje od jedne do pet godina.
Dopust za njegu: rad s nepunim radnim vremenom (ili bez rada) u trajanju do šest mjeseci.
Djelomična mirovina: nije zakonski garantirana, ali je moguća od 55. godine života u dogovoru s poslodavcem.
Fenix-magazin/SČ
