Kada je najavio porezne izmjene, ministar financija Marko Primorac učestalo je ponavljao da je cilj “povećanje plaća svima”, a doprinos tome svakako bi trebalo dati i povećanje neoporezivih primitaka, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
U javnoj raspravi sutra bi se trebao naći veći broj pravilnika Zakona o porezu na dohodak, a među njima je i onaj kojim se definiraju iznosi 47 neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka.
Nakon javne rasprave, kaže Primorac, taj će pravilnik biti u primjeni od 1. prosinca, a svi oni kojima se isplaćuju neoprezivi primici – zaposleni, studenti i učenici – mogu računati na osjetno povećanje iznosa, u mnogim slučajevima znatno iznad 20 posto.
Tako je, primjerice, u slučaju studentskih stipendija do sada bio neoporeziv iznos od 539,90 eura mjesečno, a sada se penje na 840 eura. Na naknade sportašima ubuduće se neće plaćati porez do iznosa od 560 eura, a dosad je to bilo 232,27 eura.
Novčane nagrade za radne rezultate (dodatna plaća), pak, porast će s 995,42 na 1.120 eura, a paušalna naknada za trošak prehrane sa 796 na 1.200 eura.
Kada je riječ o prigodnim nagradama radnicima, za navršenih deset godina staža, primjerice, neoporezivi se iznos povećava sa 199,09 eura na 280 eura, a za navršenih 30 godina staža s 464,53 na 504 eura.
Dnevnice za službeno putovanje u zemlji, penju se s 26,55 eura na 30 eura. Potpore zbog invalidnosti radnika istodobno rastu s 331,81 na 560 eura.
U okolnostima visoke inflacije i manjka radne snage poslodavci su posljednjih godina sve češće posezali za isplatama raznih vrsta neoporezivih primitaka, mimo samih plaća.
To se ponajprije odnosilo na nagrade za rezultate rada, prigodne nagrade (božićnice, godišnji odmori) te paušalne naknade troškova prehrane i smještaja radnika, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
Fenix-magazin/SČ/Hina
