U ponedjeljak, 18. studenoga 2024., u atriju Osnovne škole Kazaginac održana je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za planirani dalekovod 2×220 kV od vjetroelektrane Široka Draga do Posušja.
Raspravu koju je organiziralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, obilježila je velika zainteresiranost lokalnog stanovništva, više stručnjaka i organizacija, čime je atrij škole bio premali da primi sve zainteresirane. Sama rasprava trajala je čak dva i pol sata, no unatoč bogatom sudjelovanju i kvalitetnim pitanjima, ostavila je dojam da izrađivači Studije nisu uspjeli pružiti odgovore na ključne primjedbe i nedostatke.
Na početku su izrađivači Studije izložili osnovne elemente projekta. Iako su pokušali pružiti pregled planiranih aktivnosti i potencijalnih utjecaja, prezentacija je izazvala val kritika zbog svoje površnosti. Uočeno je kako prezentacija nije adekvatno odgovorila na pitanja iz prethodnog zahtjeva za procjenu utjecaja na okoliš, niti je ulila povjerenje nazočnima.
Glavne kritike i primjedbe koje su iznijeli stručnjaci i mještani
1. Pravni i proceduralni nedostaci
Nedostatak pravne osnove za javni interes: Mnogi su se osvrnuli na pitanje kako je taj projekt, koji je očito privatni, dobio status javnog interesa, što je inače rezervirano za državne projekte. Ovo otvara sumnju na moguće zaobilaženje zakonskih procedura (javno – privatni projekt s uključenim državnom firmom Elektroprijenos + strani kapital neke firme iz Belgije).
Izostanak ključnih suglasnosti: U Studiji nedostaju suglasnosti i mišljenja svih razina vlasti, uključujući županijske zavode i ministarstva nadležna za zaštitu kulturne baštine i prirode. Posebno je istaknuto kako Federacija prema presudi Ustavnog suda iz 2010. nema nadležnost nad kulturnom politikom koja pripada županijama.
2. Zanemarivanje kulturne i prirodne baštine
Kulturna baština: Studija je ignorirala značajne arheološke lokalitete, poput rimskog naselja u Vinici, čiji je postupak proglašenja nacionalnim spomenikom u tijeku. Lokalitet je spomenut s nepreciznim i zastarjelim podacima iz arheološkog leksikona, bez provedenih arheoloških ispitivanja. Postavljeno je pitanje kako i na koji način je utvrđeno da će dalekovod biti udaljen 57 metara od lokaliteta bez terenskih istraživanja i zašto nisu konzultirani stručnjaci za arheologiju. Rimske ceste, od kojih su neke bile i magistralne nisu spomenute.
Estavela Brina: Estavela Brina, najdublja na Dinarskom području, predstavlja važan hidrološki fenomen, no u Studiji se ovaj prirodni biser, iznad kojeg neposredno prolazi trasa dalekovoda, tretira tek marginalno. Istaknuto je kako teška mehanizacija može nepovratno oštetiti podzemne kanale I narušiti tokove vode koji utječu na vodoopskrbu Imotskog (izvor Opačac). Niti su provedena potrebna istraživanja, niti je predviđena adekvatna zaštita ovog fenomena.
Geomorfološki elementi: Gradine, ponori i drugi značajni elementi krajobraza kroz koje prolaze pristupne ceste stupovima nisu obrađeni u Studiji.
3. Prirodna baština i biodiverzitet
Neadekvatna procjena biljnog i životinjskog svijeta: Područje bogato zaštićenim vrstama ptica i divljači nije kvalitetno istraženo. Posebno zabrinjava činjenica da je zabilježeno 75 vrsta ptica, među kojima su neke na rubu izumiranja, dok su zaključci o neškodljivosti projekta doneseni bez potrebnih istraživanja. Na pitanje stručnjaka o osnovanosti tvrdnji izrađivači su priznali da istraživanja tek planiraju provesti, što je izazvalo negodovanje.
Migracijske rute ptica: Trasa dalekovoda prolazi kroz glavne migracijske rute ptica, što nije adekvatno uzeto u obzir.
4. Alternativne trase i prostorno planiranje
Izostanak analize alternativnih rješenja: Iako Studija tvrdi da su alternative „neodržive“ zbog nedostatka projekata, nije pružen jasan prikaz razmatranih opcija. Logično bi bilo iskoristiti I ojačati već postojeće trase dalekovoda, čime bi se izbjegla nova devastacija prirode i krajobraza.
Pozivanje na neusvojene prostorne planove: Kao pravna osnova navedeni su nacrti prostornog plana općine Tomislavgrad i Zapadno-hercegovačke županije, koji nisu službeno usvojeni, što dovodi u pitanje zakonitost oslanjanja na njih.
Zaključna razmatranja
Rasprava o Studiji utjecaja na okoliš okupila je brojne zainteresirane strane i stručnjake koji su argumentirano osporili kvalitetu i valjanost predloženog dokumenta.
Poseban naglasak stavljen je na metode izrade studije, koje su pokazale niz nedostataka i nedosljednosti, uključujući zloupotrebu postupka “copy/paste”. Računalno je analizirana predmetna studija pri čemu je identificirano tekstualno podudaranje s preko 100 izvora. Izvjesno, u Studiji je prisutno neovlašteno prisvajanje tuđeg intelektualnog vlasništva, odnosno autorskog djela.
Ovako nekvalitetna Studija ozbiljno je dovela u pitanje kredibilitet izrađivača, investitora, ali i političkih mentora samog projekta. Posebno je problematično što je jedan ovako složen i zahtjevan dokument, koji bi se trebao izrađivati godinama, dovršen/sklepan na brzinu u svega dva mjeseca.
U završnim obraćanjima, sudionici su izrazili zahvalnost Federalnom ministarstvu turizma i zaštite okoliša na prilici da iznesu svoja stajališta, ali su također izrazili duboko razočaranje zbog izostanka brojnih pozvanih lokalnih i drugih institucija koje su sudjelovale u izradi Studije. Njihova odsutnost na prezentaciji, gdje su trebali obrazložiti svoje stavove, ostavila je dojam netransparentnosti i bježanja od suočavanja s mještanima. Jedini predstavnik institucija, iz Agencije za sliv Jadranskog mora iz Mostara, iznio je zabrinjavajuću činjenicu da ih nitko nije tražio suglasnost prilikom izrade vodne studije, već su mišljenje/suglasnost dale samo županijske službe. Nazočni mještani su aklamacijom potvrdili kako ne žele friziranje ili nadopunu postojećeg dokumenta, kao i nikakve daljnje aktivnosti vezane za izgradnju spornog dalekovoda.
Posebno je istaknuta važnost zaštite preostalog prirodnog životnog prostora za buduće generacije. Naglašeno je da je stvaranjem akumulacije Buškog jezera ovaj kraj dao ogroman prostorni i energetski doprinos široj zajednici, dok Općina Tomislavgrad i danas ostvaruje značajne financijske koristi. Sudionici su stoga apelirali na vlasti da se preostali prostor očuva za održivi razvoj i zaštiti od svakog daljnjeg energetskog cijeđenja i potpune devastacije.
Na predstavljanju Studije nisu sudjelovali predstavnici Općine Tomislavgrad ni Hercegbosanske županije (HBŽ), iako su upravo ove institucije ključne za donošenje odluka o koncesijama za projekte poput ovoga. Njihova politička odgovornost je nepozivanje javnosti na razgovor u začetku projekta. Njihova odsutnost i dosadašnje djelovanje “iza zatvorenih vrata”, daleko od očiju javnosti, izazvali su duboku sumnju u njihove časne namjere i iskrenost prema interesima lokalnog stanovništva.
Javna rasprava u Kazagincu bila je dokaz snage lokalne zajednice i stručnjaka koji su svojim primjedbama i pitanjima jasno pokazali da predložena Studija utjecaja na okoliš nije prihvatljiva. Izrađivači nisu pružili konkretne odgovore na većinu iznesenih kritika, čime je dovedena u pitanje transparentnost i stručnost cijelog postupka.
Ova rasprava još jednom naglašava potrebu za uključivanjem lokalne zajednice i stručnjaka u proces donošenja odluka o projektima koji imaju dalekosežne posljedice na okoliš, kulturnu baštinu i kvalitetu života.
Zaključno, okupljeni su simbolično, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, istaknuli važnost borbe za očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava, podsjećajući da je ovo područje već jednom obranjeno zahvaljujući žrtvama hrvatskih branitelja.
Istakli su da je ovo nasljeđe i životni prostor koje se mora sačuvati za buduće naraštaje i da je u pitanju borba za vrijednosti koje nadilaze trenutne interese pojedinaca i uskih interesnih skupina povezanih s lokalnom vlašću.
Za deset dana predviđena je nova javna rasprava u Posušju za područje Zapadnohercegovačke županije. Očekujemo da će i naši susjedi odlučno odbaciti Studiju, posebno jer predloženi koridor na njihovom području nije u skladu s važećim prostornim planovima.
Fenix-magazin/MMD
