Već oko 42 posto prihoda u Njemačkoj slijeva se u fondove socijalnog osiguranja. Porezno opterećenje vjerojatno će značajno porasti u nadolazećim godinama, upozorava ekonomist koji pozivajući na reforme.
Kako kaže ekonomist za njemačke medije, radnici se moraju pripremiti na doprinose za socijalno osiguranje koji iznose 50 posto bruto prihoda. “Trenutačni razvoj događaja je zapanjujući. Pitanje nije hoće li stope doprinosa u nekom trenutku dosegnuti 50 posto, već kada”, rekao je ekonomist.
Zdravstvena osiguranja su poskupjela
Već 43 posto prognozirano je za tijek godine. Zbog starenja stanovništva, uzlazni trend nastavit će se nepromijenjen bez reformi u 2030-ima, predviđa ekonomist.
Profesor socijalne politike i javnih financija na Sveučilištu Ruhr u Bochumu očekuje sljedeće povećanje doprinosa već 2026. Trenutačno doprinosi za socijalno osiguranje za radnike i poslodavce zajedno iznose oko 42 posto bruto prihoda. Ekonomist očekuje da će se tijekom godine doprinosi povećati na 43 posto.
Istaknuo je da je nekoliko zdravstvenih osiguravajućih društava u prosjeku probilo granicu od 17 posto i već su ove godine ponovno povećala svoje dodatne doprinose. “Trenutačno je prosjek vjerojatno 17,5 posto”, dodaje se.
Rast doprinosa za mirovine
Očekuje se porast doprinosa za mirovine. Očekuje se i daljnje povećanje osiguranja za dugotrajnu njegu na prijelazu godine. Mirovinski fond također će biti pogođen kasnije: 2027. ili najkasnije 2028. doprinosi, koji su dugo ostali konstantni na 18,6 posto, skočit će na gotovo 20 posto.
“To znači da je porezno opterećenje od 45 posto na vidiku do kraja ovog zakonodavnog razdoblja”, rekao je ekonomist, koji je pozvao na dalekosežne reforme.
Rasprave o reformama su nužne. Trenutačno raspravljane mjere poput povećanja granica procjene doprinosa i uključivanja državnih službenika u socijalno osiguranje nisu dovoljne, pišu njemački mediji.
“U nekim slučajevima to jednostavno stvara praznine negdje drugdje – na primjer, u proračunima država koje zapošljavaju većinu državnih službenika”, rekao je stručnjak.
Stoga su potrebne rasprave o trendovima potrošnje, ciljanju postojećih naknada i trenutačnim planovima. To uključuje, na primjer, majčinu mirovinu. Također se mora raspravljati o učinkovitosti zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi.
Fenix-magazin/SČ
