Radni vijek u Njemačkoj je kraći nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije osim Luksemburga, pokazala je analiza. Zaposleni u Njemačkoj rade u prosjeku 52.662 sata tijekom života, izračunao je Institut Roman Herzog, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Prosjek u 27 zemalja EU je, pak, 57.342 sata. Najviše rade Estonci, 71.331 sat, pokazalo je istraživanje.
U Njemačkoj se već dugo raspravlja o nedostatku kvalificiranih radnika, uvođenju četverodnevnog radnog tjedna i povećanju dobi za odlazak u mirovinu.
Autori studije koristili su se podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i statističke agencije EU Eurostat.
Diljem Europe razlike su ogromne, bilo da je riječ o godišnjem radu ili gledamo cijeli radni vijek.
Ako pogledate samo prosječan broj desetljeća koje ljudi provedu radeći, Njemačka je u gornjoj trećini s 39,3 godine.
Po tom parametru najdulje rade Islanđani – 45,4 godine, dok je prosjek u EU 36,5 godina. Najkraći radni vijek ima Rumunjska, 31,5 godina.
Institut Roman Herzog navodi da u Njemačkoj zapravo radi natprosječan udio od 77,3 posto radno sposobnog stanovništva, dok je prosjek u EU 70,3 posto.
S druge strane, godišnje radno vrijeme u Njemačkoj je vrlo kratko i iznosi oko 1.340 sati, što objašnjava procjenu ukupnog broja radnih sati tijekom radnog vijeka.
Kao i mnogi ekonomisti, autori se zalažu za novo povećanje dobi za odlazak u mirovinu, na više od 67 godina, od 2031. godine, s obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika i financijsko opterećenje mirovinskih fondova.
Osim toga, institut preporučuje da njemačka vlada osigura više poticaja za dobrovoljni rad – uključujući rad s nepunim radnim vremenom – u dobi za umirovljenje.
„Srebrnjaci“ mogu barem djelomično nadomjestiti nedostatak kvalificiranih radnika.
Želja mnogih ljudi da manje rade i ranije odu u mirovinu ne uklapa se u doba demografskih promjena, rekao je izvršni direktor Instituta Roman Herzog Randolph Rodenstock.
Fenix-magazin/MMD/dpa
