Njemački Bundestag će u petak odlučivati o Zakonu o grijanju.
Zakon o energiji u zgradama, koji se često naziva i Zakon o grijanju, ima za cilj učiniti grijanje klimatski prihvatljivijim postupnom zamjenom sustava grijanja na ulje i plin. Zakon još treba proći kroz Savezno vijeće krajem rujna.
Planovi u osnovi predviđaju da se svaki novopostavljeni sustav grijanja mora napajati najmanje 65 posto obnovljivom energijom. Predviđeno je da će stupiti na snagu početkom 2024., ali će se u početku primjenjivati samo na nova razvojna područja, prenosi Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Za postojeće zgrade, gradsko planiranje grijanja trebalo bi biti okosnica: Na temelju toga, vlasnici kuća će moći odlučiti žele li se spojiti na mrežu grijanja ili imati instaliranu tzv. dizalicu topline ili drugo grijanje koje je prihvatljivije za klimu.
Komunalno toplinsko planiranje trebalo bi izraditi u općinama s preko 100.000 stanovnika do sredine 2026. godine, a za ostale do sredine 2028. godine.
Ranije se vodila žestoka rasprava oko zakona o grijanju. Pod pritiskom, posebice FDP-a, došlo je do temeljnih promjena. Ministarstvo gospodarstva nedavno je predstavilo novi izračun uštede CO2.
Sukladno tome, klimatski učinak zakona bit će manji od očekivanog. Razlog su izmjene saborske procedure.
Pretpostavlja se da će novom verzijom do 2030. biti moguće oko tri četvrtine stvarno planiranog smanjenja stakleničkih plinova – “možda malo više, možda manje”. Ova nova procjena temelji se na izračunu Öko-Instituta.
Oporba u Bundestagu nije uspjela sa zahtjevom za odgodu odluke o zakonu. Unija se posebno zalagala za više vremena za konzultacije.
Frakcija Unije sada je ponovno kritizirala projekt.
– Činjenica je da GEG sa svojim pretjeranim propisima još više poskupljuje izgradnju i život, rekao je zamjenik šefa parlamentarne skupine Ulrich Lange za “Augsburger Allgemeine”. Ovo se ne može koristiti u vrijeme visoke inflacije i visokih kamatnih stopa zgrada. Zakon djeluje kao “ubrzivač požara”.
Naime, političar CSU-a kritizirao je činjenicu da se opravdani troškovi ulaganja u višestambene zgrade smanjuju s povećanjem broja stambenih jedinica. Dok bi za prvu stambenu jedinicu trebala biti 30.000 eura, za sedmu bi trebala biti 3.000 eura.
– Vidim da ovo stavlja stambenu industriju u nepovoljan položaj, čak i ako ona još uvijek ima druge opcije kao što su nameti i amortizacija, rekao je Ulrich Lange.
Fenix-magazin/MD/dpa
