Od kolovoza je u Njemačkoj pojačan nadzor uvoza hrane biljnog podrijetla iz zemalja izvan EU. Samo u rujnu carina ih je zaplijenila više od 300 kilograma hrane biljnog podrijetla.
Zlatni nakit, cigarete, proizvodi od mesa i kobasica te sirevi među klasicima su koje carinici u zračnoj luci Stuttgart redovito vade iz prtljage putnika. Od kolovoza su više pozornosti usmjerili i na hranu biljnog podrijetla.
Zbog strožih smjernica EU većina voća i povrća iz trećih zemalja više se ne smije uvoziti, navode njemački mediji.
Mjera je namijenjena smanjenju opasnosti od epidemija i suzbijanju unošenja štetnika i uzročnika bolesti. Grupa od četiri osobe pogođena je početkom tjedna.
Iz Turske su doputovali baka, roditelji i dijete s, između ostalog, krastavcima, paprikama, dinjama i grahom. “Oko 25 kilograma raspoređenih u nekoliko kofera”, rekao je glasnogovornik glavnog carinskog ureda u Stuttgartu.
Roba se zaplijeni, pakira u zamrzivače, a zatim je pokupi i spali tvrtka u ime regionalnog vijeća, pišu njemački mediji.
Nema iznimki
“Mnogi putnici još nisu svjesni ovih propisa. Osim nekoliko iznimaka poput banana i kokosa, sve svježe je zabranjeno”, kaže glasnogovornik carine. Zabranjen je i uvoz korjenastog povrća poput krumpira i biljaka, kao i sjemena.
Drugačija je situacija s prerađevinama: lišće vinove loze ukiseljeno u salamuri, primjerice, kao i prženi kikiriki i druge tretirane namirnice nisu problem.
Često bi putnici carinicima nudili voće i povrće. Iz carine ističu kako nikome ne gledaju kroz prste. Uvoz hrane biljnog podrijetla nije moguć za privatne osobe; naposljetku morate predočiti odgovarajuću zdravstvenu potvrdu carini.
Više voća i povrća nego mesa
U stuttgartskoj zračnoj luci završetak godišnjeg odmora odrazio se i na statistiku: samo u rujnu je uz proizvode životinjskog podrijetla iz prometa izbačeno 317 kilograma namirnica biljnog podrijetla, a u kolovozu gotovo pola tone.
Za usporedbu: prošli mjesec carinici su otkrili “samo” 350 kilograma životinjskih proizvoda. Jedna prednost je što se voće i povrće jasno vidi na rendgenskim snimkama. “Na primjer, možete vrlo lijepo vidjeti krivulje i šupljine paprike.”
Drugačija je situacija kada je u pitanju kršenje Washingtonske konvencije o ugroženim vrstama. I ne radi se uvijek nužno o ilegalnoj trgovini egzotičnim životinjskim i biljnim vrstama ili o klasicima poput rezbarene bjelokosti ili kraljevske kobre u likeru od riže.
Carina redovito zaplijeni pijavice. “One su također zaštićene”, kažu iz carine. Često se smatraju medicinskim proizvodima za samoliječenje.
Međutim, u jednom slučaju prošlog proljeća situacija je bila drugačija. Muškarac iz Turske u svojoj je prtljazi imao oko 1000 pijavica. Na upit je naveo da su paraziti, koje je prevozio u nekoliko zatvorenih PET boca u kutiji od stiropora, bili namijenjeni kao dar njegovom sinu. Htio ih je koristiti kao mamac za ribolov.
Carinici su spasili životinje s udice i predali ih zoološkom vrtu.
Fenix-magazin/SČ
