Otkad bjesni rat u Ukrajini, zapadne demokracije sve novim paketima sankcija pokušavaju oslabiti rusko gospodarstvo. Poteškoće s plaćanjem na ruskoj strani u trgovini s Kinom i UAE nedavno su izazvale pomutnju, a nekoliko međunarodnih banaka distanciralo se od Rusije zbog straha od sekundarnih sankcija, prenosi AFP.
Ruska središnja banka vodi tešku borbu protiv rasta cijena. U petak, 25. listopada, objavila je kako će povećati kamatnu stopu s 19 na 21 posto. Prema novinskoj agenciji AFP, to je najviša stopa od 2003. godine.
Rusija nije imala tako visoke kamatne stope više od 20 godina. Prema službenim podacima, potrošačke su cijene u rujnu porasle za 8,6 posto u odnosu na rujan 2023.
Središnja ruska banka je za takav razvoj događaja okrivila “eksploziju” u vojnoj potrošnji. “Dodatna državna potrošnja i povezano širenje proračunskog deficita u 2024. imat će inflacijski učinak”, citira AFP izjavu ruske Središnje banke.
U slučaju da se stopa inflacije ne smanji, bit će potrebno dodatno povećati kamatnu stopu.
Ratna potrošnja je ono što je mjesecima umjetno napuhivalo rusko gospodarstvo. Vojna potrošnja na najvišoj je razini od raspada Sovjetskog Saveza. Rusija proizvodi rakete, krstareće projektile i bespilotne letjelice u masovnim razmjerima. Uz to, plaće postrojbi koje se bore u ratu protiv Ukrajine dramatično rastu. Samo u 2024., izvijestio je AFP, Rusija je povećala svoju potrošnju za 70 posto (u usporedbi s 2023.).
Hoće li se mjere središnje banke isplatiti, ostaje za vidjeti. Restriktivna monetarna politika zapravo ima za cilj suzbijanje inflacije hlađenjem gospodarstva i smanjenjem potražnje. Međutim, u slučaju Rusije, visoka državna potrošnja je problem, a država ne reagira na veće troškove zaduživanja u istoj mjeri kao privatni sektor, konstatira AFP.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
