Svake dvije godine izvješće “Obrazovanje u Njemačkoj” predstavlja sveobuhvatnu procjenu situacije. Ovaj put, promjena trendova postaje očita – iako to ne znači nužno manje problema, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Pad nataliteta osjeća se u vrtićima i školama. Prema nacionalnom izvješću o obrazovanju, broj djece mlađe od tri godine koja idu u vrtić prvi put pada i u Zapadnoj Njemačkoj. Počevši od školske godine 2027./28., očekuje se pad broja učenika u osnovnim školama, dijelom i zato što je razina imigracije niža nego u nedavnoj prošlosti.
Međutim, prema izvješću, ovi padovi ne znače nužno olakšanje za sustav. “Stope sudjelovanja” u vrtićima zapravo su malo porasle; to znači da veći udio djece u određenoj dobnoj skupini prima skrb.
„Nedostaci u pružanju usluga skrbi za djecu i dalje postoje, posebno za djecu mlađu od tri godine“, navodi se u izvješću „Obrazovanje u Njemačkoj 2026.“ koje je predstavljeno u Berlinu.
U izvješću se nadalje navodi da smanjenje broja učenika u školama „nije automatski povezano sa smanjenjem opterećenja“. Dodaje se: „U kontekstu zakonskog prava na cjelodnevnu podršku i skrb na osnovnoškolskoj razini, potreba za resursima raste. Potražnja roditelja za cjelodnevnim mjestima ostaje konstantno visoka i dalje ostaje nezadovoljena.“
Nejednaki obrazovni ishodi
Posljednjih 20 godina izvješće „Obrazovanje u Njemačkoj“ objavljuje se dvogodišnje, pružajući sveobuhvatan pregled od vrtića do visokog obrazovanja i služeći kao osnova za djelovanje njemačke i zemaljskih vlada. Ovogodišnje izdanje potvrđuje dva ključna nalaza iz drugih studija: ukupna vještina u čitanju, matematici i prirodnim znanostima opada, a obrazovni uspjeh u Njemačkoj ovisi o uvjetima u kućnom okruženju.
„Previše mladih ljudi ne uspijeva postići osnovne ciljeve vještina“, objašnjava koautor Kai Maaz iz Leibnizovog instituta za istraživanje i informacije u obrazovanju. „To ukazuje na dugoročne strukturne probleme u osiguravanju tih kompetencija – i time na temeljnu slabost obrazovnog sustava.“ Prema izvješću, savezne zemlje pokrenule su 347 mjera, a njemačka vlada još 13 za razdoblje 2024. – 2026. kako bi smanjile obrazovne nejednakosti povezane sa socijalnim podrijetlom. Međutim, autori napominju da je potreban koordiniran pristup i jasni ciljevi.
Fenix-magazin/SČ/dpa
