Radnici koji kasnije započnu radni vijek moraju raditi dulje. Visina mirovine varira ovisno o visini primanja. Prijevremeno umirovljenje moguće je samo uz umanjenja.
Tko je tek s 30 godina započeo profesionalni život, često se pita: Kada uopće mogu ići u mirovinu? Kasni početak rada izravno utječe na mirovinska prava i može znatno utjecati na mirovinsku štednju. Pritom ključnu ulogu imaju faktori poput visine uplaćenih doprinosa i eventualnih razdoblja odgoja djece.
Kasni ulazak u svijet rada s 30 godina: Utjecaj na visinu mirovine i početak primanja mirovine
Tko je tek s 30 godina započeo radni vijek, često mora raditi dulje kako bi osigurao punu zakonsku mirovinu. Kasni početak rada ponajprije utječe na visinu mirovine, manje na vrijeme kada se može u mirovinu. Redovni početak umirovljenja ovisi o godini rođenja.
Prema Njemačkom mirovinskom osiguranju (DRV), vrijedi osnovno pravilo: Starosna mirovina se dodjeljuje neovisno o dobi pri ulasku u svijet rada, pod uvjetom da je ostvareno najmanje pet godina mirovinskog staža.
Uvjeti i minimalni staž:
Za redovnu starosnu mirovinu dovoljno je najmanje pet godina mirovinskog staža (tzv. vrijeme čekanja), koje se može ostvariti obveznim doprinosima, dobrovoljnim doprinosima, razdobljima odgoja djece ili njegom.
Granica za redovnu starosnu mirovinu za osobe rođene od 1964. nadalje iznosi 67 godina – neovisno o tome kada su započeli raditi.
Tko je ostvario samo minimalnih pet godina staža, formalno se smatra osobom koja nikada nije radila, ali unatoč tome ima pravo na mirovinu.
Radnici koji su s 30 godina počeli raditi mogu znatno povećati svoja mirovinska prava redovitim uplaćivanjem doprinosa. Visina kasnije mirovine prvenstveno ovisi o visini prihoda. Tko je radio 45 godina i tijekom toga vremena zarađivao prosječnu plaću, može računati na tzv. standardnu mirovinu.
Izbjeći umanjenja mirovine: Zašto je korisno raditi do redovnog roka za mirovinu
Radnici koji su s 30 godina započeli radni vijek mogu do 67. godine skupiti najviše 37 godina staža – što nije dovoljno za mirovinu bez odbitaka (“mirovina za posebno dugogodišnje osigurane”). Prijevremeni odlazak u mirovinu sa 63 godine moguć je samo ako se može dokazati najmanje 35 godina staža.
Tko je počeo raditi tek s 30 godina, može najranije u mirovinu sa 65 godina – ali tada mora prihvatiti značajna umanjenja mirovine. Stoga se radnicima koji su počeli raditi s 30 godina preporučuje raditi do redovnog roka za mirovinu, kako bi mogli otići u mirovinu bez umanjenja.
Fenix-magazin/DP/MMD
