Aktualni francuski predsjednik Emmanuel Macron vodi u nedjelju u prvom krugu predsjedničkih izbora, za nekoliko postotnih bodova ispred čelnice krajnje desnice Marine Le Pen s kojom će se suočiti u drugom krugu 24. travnja 2022. godine, javlja Hina.
Emmanuel Macron je po djelomičnim službenim rezultatima nakon prebrojanih 38 milijuna glasova dobio 27,4 posto, ispred kandidatkinje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Le Pen koja je dobila 25,54 posto.
Na izbore nije izišlo između 26,2 i 29,1 posto birača, po dvjema procjenama. Godine 2017. na predsjedničke izbore nije izišlo 22,2 posto birača, dok je 2002. suzdržano bilo rekordnih 28,4 posto birača.
Anketa Ifop-a o tome kako namjeravaju glasati Francuzi u drugom krugu za francusku televizijsku postaju TF1 pokazala je da će Macron dobiti drugi krug s 51 posto glasova. To ostavlja procijenjenu Macronovu pobjedu unutar margine pogreške, dodaje IFOR.
No, istraživanja javnog mnijenja Ipsosa kao i Opinionwaya pokazuju da će Macron dobiti 54 posto a Le Pen 46 posto.
Godine 2017., kada se Macron također suočio s Marine Le Pen u drugom krugu, pobijedio je sa 66,1 posto glasova.
Macron je u nedjelju rekao da izbori još nisu odlučeni. “Još nije gotovo”, rekao je Macron pred svojim pristašama.
“Debata koju ćemo voditi tijekom 15 dana bit će odlučujuća za našu zemlju i za Europu”, istaknuo je.
Macron je pozdravio “jasnoću u pogledu krajnje desnice” nekoliko eliminiranih predsjedničkih kandidata koji su pozvali svoje birače da glasaju za njega, dodajući da će “smisliti nešto novo” kako bi okupio birače oko sebe.
Le Pen je obećala “dovesti Francusku u red u sljedećih pet godina”. Kako je rekla, u drugom krugu suočit će se dvije suprotne vizije budućnosti.
Obećala je “obnoviti suverenitet Francuske” i smanjiti društvene podjele. Osigurat će, kako je rekla, neovisnost i mogućnost običnih Francuza da odlučuju za sebe.
Marine Le Pen pozvala je one koji nisu glasali za Macrona da joj daju glas u drugom krugu.
Rekla je da će biti predsjednica svih Francuza ako bude izabrana, naglasivši važnost francuskih vrijednosti, kontrolu imigracije i sigurnost za sve.
Kandidati pozvali na blokiranje Le Pen
Odmah nakon objavljenih prvih procjena rezultata izbora, brojni eliminirani kandidati pozvali su da se blokira Le Pen, među kojima i Mélenchon.
“Znamo za koga nikada nećemo glasati… ne smijete poduprijeti Le Pen… ne smije biti ni jednog glasa za Le Pen u drugom krugu”, rekao je Melenchon, koji je na trećem mjestu, u govoru svojim pristašama.
Komunisti, socijalisti, zeleni uputili su slične apele, kao i kandidatkinja desnice Valérie Pécresse. I najveći francuski sindikat CFDT rekao je da će pozvati da se glasa protiv Marine Le Pen u drugom krugu.
Zasad je domet tih poziva nesiguran.
Predsjednik će trebati “potražiti birače ljevice i ekologa, jednog po jednog”, upozorila je članica Zelenih Sandrine Rousseau. U suprotnom, neće proći, dodala je.
Usprkos frontu s kojim je suočena, Marine Le Pen nikad nije izgledala tako blizu eventualnoj pobjedi. Ali čini se da ima relativno slabu rezervu birača za drugi krug s obzirom na to koliko je dobio drugi kandidat ekstremne desnice Eric Zemmour (oko 7 posto).
On je pozvao svoje pristaše da “glasaju za Le Pen”.
Eventualna pobjeda Marine Le Pen mogla bi imati značajne međunarodne posljedice, a na francuskoj političkoj sceni njezin bi izbor bio dvostruka premijera: ona bi bila prva žena na čelu Francuske a kao šefica države bila bi i prva iz kruga krajnje desnice.
“Sada počinju novi izbori”, ocijenio je na postaji France 2 Louis Aliot, jedan od članova Nacionalnog okupljanja, stranke Le Pen, pozivajući na “okupljanje” onih koji ne žele drugi mandat Emmanuela Macrona.
Televizijska debata
Ključni trenutak u dva sljedeća tjedna bit će tradicionalna televizijska debata dvoje kandidata koji ulaze u drugi krug.
Godine 2017., Macron je dominirao nad Le Pen, ali ove godine, kći bivšeg vođe krajnje desnice Jean-Marie Le Pena, koja je prva uvela krajnju desnicu u drugi krug predsjedničkih izbora, čini se bolje pripremljena nego tada.
Vodila je kampanju na terenu, fokusiranu na kupovnu moć što je najveća briga birača, dok je Emmanuel Macron, zaokupljen ratom u Ukrajini, bio manje prisutan.
Velik dio birača je međutim odustao od izlaska na birališta ili je do zadnjeg trenutka bio neodlučan.
Na biračkom mjestu u Marseilleu 55-godišnja Françoise Reynaud, kaže da je odlučila u posljednjem trenutku: “Od 12 kandidata, sinoć sam izabrala 4, a jutros donijela konačnu odluku”.
Jedan od razloga za niski odaziv je to što je kampanja počela kasno, djelomično zbog pandemije ali još više zbog rata u Ukrajini. Ali kako ocjenjuje BBC postoji i osjećaj sveopće apatije a za tu su agenciju mnogi glasači rekli da nisu impresionirani nijednim od 12 kandidata.
Hassiba Lazizi, umirovljenica, zabrinuta je zbog rasta troškova života. U jedno je bila sigurna, da neće glasati za Macrona jer je on “predsjednik bogatih”. Međutim, ne vjeruje ni Le Pen. “Rekla je toliko ružnih stvari o nama, imigrantima”.
U Pantinu, u pariškoj regiji, Blandine Lehout (32) pojašnjava da je ovo prvi puta da neće izaći glasati. “U ovom trenutku sve ih mrzim. Došli smo do toga da me strah svih”.
Fenix-magazin/MD/Hina
