Premijer Andrej Plenković kazao je u petak u Pekingu kako tzv. Marakeški sporazum regulira samo zakonite migracije i dodao kako je imao informaciju da će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović biti u Maroku u prosincu na potvrđivanju sporazuma, javlja HINA:
“Taj dokument nije pravno obvezujući, a njime sve države zadržavaju svoje nacionalno pravo da se bave pitanjima migracija na način na koji žele”, kazao je Plenković koji je u službenom posjetu Pekingu.
Radi se o UN-ovu dokumentu pod nazivom Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama o kojem je prethodno šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić sazvala izvanrednu tiskovnu konferenciju nakon što se se pojavili natpisi da hrvatska krajnja desnica sporazum smatra “novom Istanbulskom deklaracijom”.
“Važno je da Hrvatska vodi odgovornu politiku prema sprečavanju nezakonitih migracija, a o tome što tko na unutarnjopolitičkoj sceni misli o tome sporazumu, to je manje bitno”, rekao je Plenković.
Nije htio posebno komentirati medijske natpise da je Grabar-Kitarović odustala od odlaska u Maroko. Kazao je kako je, koliko je njemu poznato, predsjednica imala je namjeru sudjelovati na sastanku u Marakešu, budući da joj je glavni tajnik UN-a uputio poziv za sudjelovanje.
Ali je zato ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić nešto ranije rekla da je iznenađena takvom predsjedničinom odlukom, citirajući pritom njezin govor u UN-u u kojem jasno podržava Globalni kompakt.
“Prema sadašnjim službenim informacijama, predsjednica RH je još u kolovozu potvrdila svoje sudjelovanje glavnom tajniku UN-a i iznenađeni smo najavom da ipak neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu”, rekla je ministrica.
Proces izrade Globalnog kompakta počeo usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile 193 zemlje članice UN-a, među njima RH.
“Sve države zadržavaju svoje nacionalno pravo da se bave pitanjem migracija na način na koji to žele. Ono što je jako važno jest da se ovdje radi o regularnim migracijama, a ne o nezakonitim migracijama“, pojasnio je Plenković.
Poručio je da će fenomen migracija biti s nama velik broj godina.
“Prema tome ovo je globalni odgovor svjetske organizacije na temu od koje nitko neće uspjeti pobjeći”, istaknuo je premijer.
RANIJE SMO OBJAVILI:
Tzv. Marakeški sporazum, odnosno Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, unaprijedit će suradnju država po pitanju regularnih migracija, a ne povećati priljev migranata kako to sugerira hrvatska krajnja desnica, kazala je u petak šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić, izrazivši ujedno iznenađenje najavom da hrvatska predsjednica neće biti na konferenciji u Marakešu gdje bi sporazum trebao biti potvrđen.
Globalni kompakt je zapravo katalog mjera a ne sporazum, nije pravno obvezujući i svaka država ima suvereno pravo da iz tog dokumenta izabere onaj set mjera koji odgovara njezinoj situaciji, izjavila je u Pejčinović Burić u petak na tiskovnoj konferenciji sazvanoj nakon što se u medijima pojavili natpisi da hrvatska krajnja desnica Marakeški sporazum smatra “novom Istanbulskom deklaracijom”.
“Globalni kompakt predstavlja katalog mjera ustanovljenih temeljem ciljeva iz Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima kojima je cilj unaprjeđenje suradnje država u rješavanju pitanja regularnih migracija”, rekla je Pejčinović Burić na tiskovnoj konferenciji, dodajući da nijedna država ne može sama riješiti pitanje migracija.
Objasnila je da je tekst Globalnog kompakta nastao kao rezultat nastojanja međunarodne zajednice da se usuglasi dokument koji će obuhvatiti najbolje prakse i mjere za upravljanje regularnim migracijama i pridonijeti smanjenju migrantskih pritisaka.
Istaknula je da je dokument “pravno neobvezujući tekst za države članice UN-a” i “da svaka država ima suvereno pravo izabrati mjere koje joj odgovaraju vezano uz regularne migracije”.
“Slijedom tog dokumenta ne proizlazi apsolutno nikakva obveza za prihvat migranata”, rekla je ministrica. Naglasila je da su zato apsolutno neutemeljene bilo kakve insinuacije da će dokument izazvati neke nekontrolirane velike migracije.
Iznenađenje potezom predsjednice
Ministrica je podsjetila da je proces izrade Globalnog kompakta počeo usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile 193 zemlje članice UN-a, među njima RH koju je na tom forumu zastupala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Grabar-Kitarović je i ove godine na sjednici Opće skupštine naglasila važnost toga dokumenta, rekla je Pejčinović Burić i potom citirala izvatke iz predsjedničnia govora kako bi to potvrdila.
A predsjednica je tada rekla da je uspješan završetak pregovora o globalnom sporazumu za sigurnu, urednu i redovnu migraciju “važan korak u pravom smjeru s ciljem učinkovitog rješavanja ovog izazova.
“Vjerujemo kako nas ovaj katalog ciljanih mjera i najboljih praksi može voditi u traženju najboljih rješenja na koordiniraniji način i uz bolji ishod. Radujem se našem sastanku u Marakešu u prosincu i pozdravljam sve napore posebne predstavnice UN-a Louise Arbour.”, kazala je tada predsjednica.
“Prema sadašnjim službenim informacijama, predsjednica RH je još u kolovozu potvrdila svoje sudjelovanje glavnom tajniku UN-a i iznenađeni smo najavom da ipak neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu”, rekla je ministrica.
U Hrvatskoj su trenutno u tijeku međuresorne konzultacije oko prijedloga zaključka o ovom dokumentu, a završna konferencija u Marakešu na razini šefova država i vlada ima za cilj politički potvrditi zajedničku volju za poboljšanje suradnje sukladno razumijevanju postignutom u Globalnom kompaktu, zaključila je Pejčinović Burić.
RANIJE SMO OBJAVILI:
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić održat će danas konferenciju za medije na temu „Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama“, javlja N1
Nakon nekih proturječnih medijskih napisa o tzv. Marakeškom sporazumu, a protiv kojega se buni dio desnice, važno je naglasiti da Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije ne stvara nikakvu obvezu za niti jednu državu koja će ga prihvatiti u Marakešu da mora preuzeti migrante, da nema pravo odlučivanja koga će primiti na svoj teritorij i da nema prava zaštiti svoje granice, nego upravo suprotno.
Globalni kompakt se ne potpisuje, baš zato što nije pravno obvezujući, već se prihvaća na političkoj razini, čime šefovi država i vlada konstatiraju izazove s kojima se suočila međunarodna zajednica glede ovog fenomena i njime nastoje doprinijeti ujednačavanju prakse i uvođenju bolje kontrole nad njegovim posljedicama.
Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije se odnosi isključivo na regularne migracije. Nastao je iz namjere međunarodne zajednice koja se našla pod, do sada neviđenim, pritiskom migracija da se donese jedan dokument koji bi sadržavao najbolje prakse i mjere za upravljanje regularnim migracijama i tako se smanjio migrantski pritisak koji se sastoji obično od izbjeglica (bježe od ratova i nasilja), prisilnih migranata (uzroci zbog kojih je nemoguć ostanak na jednom mjestu kao klimatske promjene, nefunkcionirajuće države i sl.), te ekonomskih migranata (koji žele bolji život negdje drugdje).
Način postupanja s izbjeglicama je već reguliran u međunarodnom pravu kroz Ženevsku konvenciju, a i sada i novim Globalnim kompaktom za izbjeglice, a oni se žele što prije vratiti u državu porijekla kada to dozvole uvjeti. Trebalo je naći način upravljanja prihvatom migranata koji žele ostati živjeti i raditi u drugim, razvijenim državama i omogućiti i migrantima i državama odredišta da kontroliraju njihov ulazak i ostanak.
Globalni kompakt je, dakle, pravno neobvezujuć tekst za svaku državu članicu UN-a i svaka država ima suvereno pravo da iz tog dokumenta izabere onaj set mjera koji odgovara njezinoj situaciji. Tako u članku 15. pod naslovom Nacionalna suverenost ovaj dokument kaže: Globalni kompakt potvrđuje suvereno pravo država da odrede svoju nacionalnu migracijsku politiku, te je njihovo pravo da upravljaju migracijama u okviru svoje nadležnosti, u skladu s međunarodnim pravom. Tekst je pregovaran od strane 27 država članica EU jednim glasom kako bi se unijele europske vrijednosti i ciljevi iz zajedničke europske migracijske politike, što je i ostvareno.
Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u izradi tog dokumenta i uspjela unijeti sve svoje primjedbe. Inače, u Hrvatskoj je nadležno tijelo za Globalni kompakt Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Fenix-magazin/MD/N1
