Ministri unutarnjih poslova EU u petak su, na video konferenciji o terorističkim napadima i migracijama, predstavili zajedničku deklaraciju koja je nastala kao podloga za borbu protiv terorističkih prijetnji, izvijestio je MUP, javlja HINA.
Slijedom nedavnih terorističkih napada u Francuskoj i Austriji, na videokonferencijskom sastanku razmatralo se kako dodatno ojačati zajedničke napore u borbi protiv terorizma.
Predstavljena je tzv. Zajednička deklaracija nastala kao aktualna podloga za borbu protiv terorističkih prijetnji nakon posljednjih napada. Uz to, sudionici videokonferencije nastavili su raspravljati o različitim aspektima Pakta o migracijama i azilu, čiji je prijedlog Europska komisija predstavila 23. rujna ove godine, priopćio je MUP.
Ističu da je hrvatska stajališta zastupao potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u čijoj delegaciji se nalazila i državna tajnica Terezija Gras.
“U kontekstu borbe protiv terorizma, na razini Europske unije u proteklih je pet godina poduzet čitav niz mjera s ciljem poboljšanja unutarnje sigurnosti, a intencija je aktivno nastaviti s unaprjeđenjem suradnje u nekoliko bitnih područja, rečeno je na današnjoj videokonferenciji.
Kao područja od posebnog interesa suradnje unutar država Europske unije izdvojeno je sprječavanje radikalizacije, uklanjanja terorističkih sadržaja na internetu, pristup informacijama i njihova razmjena te suradnja u kaznenom progonu”, navode u priopćenju.
Dodaju da je Hrvatska izrazila odlučnost u namjeri da sa svojim europskim partnerima očuva Europu kao prostor u kojem će se svi njezini građani osjećati sigurno i kao i do sada uživati najviši standard zaštite ljudskih prava.
Deklaracija posebno ističe važnost nadzora vanjskih granica, uspostave novih informacijskih sustava i njihove interoperabilnosti, što Hrvatska već duže vrijeme naglašava kao ključno za jačanje unutarnje sigurnosti Unije.
U nastavku rasprave o Paktu o migracijama i azilu, predstavnici država članica Unije razmatrali su tri njegova ključna elementa – pitanje vraćanja osoba koje ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu i s tim povezanu suradnju sa zemljama tranzita i porijekla, pitanje obveznih graničnih procedura te pitanje načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama.
“Osvrnuvši se na ključne elemente, ministar Božinović istaknuo je kako ključ uspješnog funkcioniranja Europske politike migracija i azila leži u koordiniranim aktivnostima prema državama porijekla i tranzita, unutar čega je Hrvatskoj posebno važna suradnja s državama jugoistočne Europe i učinkovitija provedba sporazuma o readmisiji”, ističu u MUP-u.
Vezano uz obvezne granične procedure, poseban naglasak stavljen je na razlučivanje tražitelja međunarodne zaštite od onih koji takvo pravo ne ostvaruju. Za provedbu, s tim povezanih sigurnosnih provjera, ključno je da se novi informacijski sustavi primjenjuju i u državama članicama na vanjskim granicama Unije, naglasio je ministar Božinović, apostrofirajući spremnost Hrvatske za provedbu provjera, ali i nužnost pristupa sustavima, što je u zavisnosti s članstvom u Schngenu.
Fenix-magazin/SIM/Hina
