Antituristički pokreti množe se u Španjolskoj, mediteranskoj zemlji koju je lani posjetilo 85 milijuna turista, pa vlasti pokušaju pomiriti interese lokalnog stanovništva i unosnog sektora.
Okupljajući se pod sloganom “Kanari imaju limit”, skupina prosvjednika na španjolskom arhipelagu uz sjeverozapadnu obalu Afrike priprema niz prosvjeda za subotu.
“Naši otoci su blago koje moramo braniti”, rekao je glasnogovornik prosvjeda Victor Martin tijekom brifinga za novinare.
Kanarski otoci su poznati po vulkanskim krajolicima i cjelogodišnjem suncu pa privlače milijune posjetitelja iz svijeta. Lani su primili 16 milijuna gostiju, što je drastično više od lokalne populacije koja broji 2,2 milijuna stanovnika.
“To je neodrživa razina s obzirom na ograničene resurse arhipelaga”, izjavio Martin. “To je samoubilački model gospodarskog rasta”, dodao je.
On i istomišljenici žele da vlasti zaustave radove na dvama novim hotelima na Tenerifima, najvećem i najrazvijenijem od sedam otoka arhipelaga.
Također traže da se lokalnom stanovništvu da veće pravo glasa u svjetlu onoga što smatraju nekontroliranim razvojem koji šteti okolišu. Nekoliko članova kolektiva “Rasprodani Kanari” započelo je štrajk glađu prošli tjedan kako bi izvršili pritisak na vlasti.
Slični antituristički pokreti pojavili su se i drugdje u Španjolskoj, te su aktivni na društvenim mrežama.
U južnoj luci Malagi, uz koju se prostire pješčana obala Costa del Sol, osvanule su na zidovima naljepnice i grafiti na kojima piše “Ovo je nekad bio moj dom” i “Idite kući”. Aktivisti su u Barceloni i na Balearskim otocima postavili lažne natpise na ulazima u neke popularne plaže upozoravajući na engleskom jeziku na rizik od “pada stijena” ili “opasnih meduza”.
Mještani se žale da im zbog porasta smještaja na platformama za kratkoročni najam, kao što je Airbnb, nedostaje stambenog prostora. Ističu da su im poskupjele najamnine, posebno u gradovima. Priljev turista također povećava buku i zagađuje okoliš.
U sjeveroistočnoj regiji Kataloniji, koja je u veljači proglasila izvanredno stanje zbog suše, raste bijes zbog nedostatka vode. Hoteli na tamošnjoj obali Costa Brava nastoje se izboriti za osiromašene rezerve vode.
“Postoje turistička odredišta koja su na granici svojih kapaciteta”, izjavio je Jose Luis Zoreda, potpredsjednik udruge turističkih agencija Exceltur.
“To je problem koji se povremeno pojavljuje u visokoj sezoni i u određenim dijelovima zemlje, ali se sada se pogoršava”, dodao je.
Prosvjedni pokreti protiv prekomjernog turizma već su se pojavili u Španjolskoj, posebno u Barceloni, prije nego je pandemija koronavirusa bacila globalnu turističku industriju na koljena 2020. godine.
Sada kada su ukinuta ograničenja putovanja zbog pandemije turizam se “osvetnički vratio”. Španjolska je, naime, prošle godine primila rekordnih 85,1 milijuna stranih posjetitelja.
Kao odgovor na to, nekoliko gradova poduzelo je mjere pokjušavajući ograničiti prenapučenost.
Sjeverni primorski grad San Sebastian prošli mjesec je ograničio veličinu turističkih skupina u središtu na 25 osoba i zabranio korištenje zvučnika tijekom vođenih tura. Južni grad Sevilla razmišlja o naplati naknade nerezidentima za ulazak na njegov znameniti trg Plaza de España. Barcelona je pak uklonila autobusnu liniju popularnu među turistima s Google Mapsa kako bi pokušala napraviti više mjesta lokalnom stanovništvu.
Ministrica stanovanja i urbanizma Isabel Rodriguez izjavila je tijekom vikenda da je “potrebno poduzeti mjere kako bi se ograničio broj turističkih stanova”. Naglasila je, međutim, da je njena lijeva vlada “svjesna važnosti turističkog sektora” koji čini 12,8 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda.
Fenix-magazin/SIM/Hina
