Blagdan sv. Spasa, zaštitnika starohrvatske crkve sv. Spasa na izvoru rijeke Cetine, svečano je proslavljen u subotu 31. svibnja 2025. godine.
Ovaj duhovni i kulturni događaj tradicionalno okuplja vjernike iz cijeloga Vrličkog i Cetinskoga kraja, a ni ove godine nije izostalo snažno zajedništvo, molitva i slavljenje vjere u posebnom ambijentu jednog od najstarijih hrvatskih sakralnih lokaliteta.
Svečano misno slavlje predvodio je fra Marinko Vukman, gvardijan i rektor bazilike Gospe Sinjske, uz koncelebraciju svećenika: don Tomislava Zečevića, don Josipa Bečića, fra Jakova Vire, fra Drage Gverića i domaćeg župnika fra Tina Labrovića. Liturgijsko pjevanje animirao je župni zbor pod pratnjom voditeljice Petre Milković , a vjernici su sudjelovali u procesiji i blagoslovu polja, koja je upriličena oko povijesne crkve.
“Draga braćo i sestre, povijest nam puno toga govori i onaj koji poznaje i vlada svojom poviješću zna kako upravljati svojom budućnošću. Naša je povijest jasna, zna se istina o povijesti ove crkve i iz tog pogleda na mjesto koje je posvećeno Kristu mi ljubimo Boga, razglašavamo istinu, čuvamo svoj hrvatski identitet i molimo milosrđe od Spasitelja koji uzlazi na nebo kako bi i sami mogli, dok istinu ne zaboravljamo i branimo, opraštati ali i dalje snažno ljubiti i čuvati ono što pripada našem Hrvatskom narodu”, kazao je fra Marinko.
Poseban doprinos svečanosti dali su članovi Kulturno-umjetničkog društva “Cetina” iz Bitelića i KUD-a Kijevo, koji su, odjeveni u tradicionalne narodne nošnje svoga kraja, sudjelovali u procesiji i nakon mise izveli kratki folklorni program. Njihova prisutnost dala je proslavi dodatni svečani i zavičajni ton, čuvajući običaje i baštinu predaka kroz pjesmu i narodne običaje.
Na koncu misnog slavlja župnik fra Tino zahvalio je svima koji su se uključili u organizaciju proslave blagdana Sv. Spasa, istaknuvši posebno propovjednika fra Marinka Vukmana. Cijelu propovijed možete pročitati OVDJE.
Nakon misnog slavlja i folklornog programa, druženje se nastavilo na izvoru Cetine uz zajedničku okrepu, pjesmu i radost susreta – kako to nalaže višestoljetna tradicija proslave sv. Spasa.
Fenix-magazin/IK/Hrvatin Vukdelija
