Promocija novog sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika održat će se u petak 22. IV. 2022. točno u podne u multimedijskoj dvorani Matis, Trg S. Radića 3, Zagreb.
Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Miju Marića Zbornik će predstaviti: dr. sc. Darko Matovac i dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; te dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, kao i urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije je Lejdi Oreb.
Hrvatski iseljenički zbornik 2022. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina – naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od trideset i jednog (31) samostalnog autorskog priloga. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 120 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo u brojnim granama ljudske djelatnosti, koje su efektno opisali u izvornim studijama mahom doktori i magistri znanosti s prestižnih hrvatskih i stranih sveučilišta od Zagreba, Zadra, Splita i Osijeka do São Paola i Sydneya te renomirani publicisti od Toronta do Berlina i Zagreba.
Prilozi povezuju, s više ili manje informacija, dvadesetak zemalja svijeta s udaljenih meridijana kao i europskoga susjedstva i to od Švedske do Bosne i Hercegovine. Neodoljivi šarm prekogranične suradnje u ovome svesku Zbornika opisuju filolozi Ana Grgić, Darko Matovac i Marinela Aleksovski, čiji je prilog usredotočen na bogatu djelatnost Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik – Croaticum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji šest desetljeća pronosi globusom slavu hrvatskoga jezika i kulture na raznim platformama i Gutenbergove i Zuckerbergove epohe.
Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori i pružaju nam vjerodostojan mozaik hrvatskih migrantskih mreža 21. stoljeća, čiji naraštaji stasaju izvan Republike Hrvatske u višekulturnim metropolama razvijenoga svijeta. To je slika inovativne dijaspore, čiji su kreativni akteri prepoznatljivi u bogatstvu različitosti međunarodne zajednice – pretvorivši egzodus svojih djedova u blagodati slobode kretanja obrazovanih i marljivih ljudi s ciljem transfera znanja u rodnu sredinu Lijepe Naše.
Čitajte Hrvatski iseljenički zbornik 2022. u Danu hrvatske knjige i u dolazećoj Noći knjige!
Na promociji će biti posebno obrađene tri teme. Prva će se fokusirati na 60. godišnjicu Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik čije su djelovanje opisali Ana Grgić, Darko Matovac i Mirela Aleksovski s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Podsjetimo, na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu trenutačno se poučava hrvatski kao drugi, strani i nasljedni jezik prema kombiniranoj metodi kojoj je cilj razviti opću komunikacijsku kompetenciju. Sve jezične vještine podjednako su zastupljene u nastavnom procesu, a pritom se u obzir uzimaju kognitivne značajke procesa poučavanja. Vrlo važan čimbenik poučavanja je objašnjavanje kontrastivnih elemenata između hrvatskoga i tzv. velikih jezika kojima vlada većina polaznika. Naglasak je i na stjecanju kulturološke kompetencije, što je u skladu sa suvremenim tendencijama na području poučavanja jezika. Svi programi akreditirani su sveučilišni programi, a sudjelovanje u njima moguće je pohađanjem nastave na FF u Zagrebu ili, što je omogućeno od akademske godine 2020./2021., pohađanjem nastave preko Interneta. Nastava je organizirana u jezično i dobno raznolikim grupama i u skladu s razinama Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike (2005.), tj. od početne razine (A1 i A2) preko srednje (B1 i B2) do napredne (C1).
Druga tema promocije je suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Švedsku koje su istražili Filip Kanižaj, Marijeta Rajković Iveta i Dragan Bagić također s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, rad se temelji na kvalitativnom istraživanju, polustrukturiranim intervjuima s hrvatskim građanima koji su se iselili iz Republike Hrvatske u Švedsku, uglavnom nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U razgovoru s ispitanicima, većinom visokoobrazovanim, istraženi su razlozi njihova iseljavanja iz Hrvatske u tu razvijenu skandinavsku zemlju. Poseban naglasak stavljen je na ulogu prijašnjih migranata u tom procesu tj. migrantsku mrežu.
Na promociji će biti riječi o migrantskim svakodnevnim iskustvima u Švedskoj kao što su pronalazak posla i zadovoljstvo uvjetima rada, smještaja, učenja švedskog jezika i provođenje slobodnog vremena. Saznat ćemo i koliko novi migranti participiraju u postojećim hrvatskim iseljeničkim udrugama u Švedskoj te koja su im razmišljanja o potencijalnom trajnom povratku u Hrvatsku.
Treća tema promocije bit će usredotočena na znanstvene radove iz Zbornika posvećene 30. obljetnici međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i prinosima javne diplomacije iz hrvatskog iseljeništva tom dolazećem jubileju kada je Republika Hrvatska prije 30 godina primljena u Ujedinjene narode.
Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 67 godina, točnije 1955. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, Hrvatski iseljenički zbornik uobičajeno godišnje donosi tridesetak priloga s pet kontinenta. Zanimljive radove u ovome svesku, uz ostale, objavili su: Božo Skoko, Monika Bulaja, Stan Granic, Žana Ćorić, Vanda Babić Galić; Ana Grgić, Darko Matovac, Marinela Aleksovski; Ivana Žužul, Željka Lovrenčić, Milan Puh, Robert Bebek; Filip Kanižaj, Marijeta Rajković Iveta, Dragan Bagić; Walter Vori F. Lalich; Davorin Rudolf; Marija Margetić, Antea Marinović; Tihomir Nuić, Gojko Borić, Wollfy Krašić, Inoslav Bešker, Maja Mozara, Željko Holjevac, Marijan Lipovac, Tanja Rudež, Ivan Hrstić, Ljerka Šimunković; Đuro Vidmarović, Vesna Kukavica i najmlađi među njima Vukovarac Vinko Živić.
Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i sociokulturna kategorija – što je vidljivo po citiranosti članaka mreže od tristotinjak suradnika ove serijske publikacije koja je dosegla gotovo 35.000 stranica, čiji se digitalni repozitorij nalazi na portalu njezina nakladnika Hrvatske matice iseljenika na ovoj poveznici: (https://matis.hr/hrvatski-iseljenicki-zbornik/).
Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u poslovnim zajednicama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli u gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i umjetničkim središtima diljem Starog kontinenta.
Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada nastoji donijeti pouzdane opise naših pomlađenih izvandomovinskih migrantskih mreža 21. stoljeća u cilju smanjenja socijalnih, psiholoških te ekonomskih gubitaka odselidbom uz, neizostavnu, afirmaciju transfera znanja i održivih povratničkih priča.
Korice Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2022 krasi fotografija Pelješkog mosta, projektanta Marjan Pipenbaher, koju je snimio Aleš Filipič. Most je svehrvatski projekt čija monumentalna konstrukcija spaja teritorij Hrvatske, ali i teritorij EU-a. San proteklih 30 godina ostvaruje se s ljetom 2022.
Zadnja korica ukrašena je fotografijom Adriane Luić „Pozdrav s otoka“. Fotografija autorice Luić iz Lukorana (otok Ugljan), prvonagrađena je na nedavnom fotografskom natječaju Europske komisije, postavši službenom razglednicom EU-a, a krase je dragulji nematerijalne baštine u izgradnji tradicionalnih ribarskih brodica falkuša i betinska gajeta iz božanstvene ekološke oaze s hrvatskog dijela Mediterana. Eto razloga da se i vi pridružite promociji u Hrvatskoj matici iseljenika u petak u podne 22. travnja 2022.
Fenix-magazin/MD/Domagoj Granić / Foto: Arhiva HMI
