Neki do svojeg morskog odredišta moraju i preskočiti dio morskog plavetnila na putu do otoka. Tu na scenu stupaju moćni gorostasi što ih trajektima zovu te koji na svoje palube i potpalublja spretno tovare automobile, vozače, prtljagu i putnike, piše RevijaHAK.
Ono o čemu je potrebno prozboriti trenutak je u kojem vozilom konačno ulazite na trajekt. Zaposlenici prijevoznika zbog uvijek skučenog prostora navode vas na pozicije za parkiranje, a razmak između vozila je minimalan. Sve je usko i skučeno. N
isu svi vješti u parkiranju i često viđenom iskrcaju vožnjom u rikverc. Uvijek se na one spore i manje spretne mikro manevrima u takvim slučajevima gleda s većim prezirom od onog što pogađa kradljivce ratkapa na parkiralištu. Pri ukrcaju, plovidbi ili iskrcaju s trajekta znaju se dogoditi i štete na vozilima. Otkinuti retrovizor, izgrebani lim, razbijena “šajba” ili ozbiljnije štete.
Pomorski zakonik je važan
Uzmimo za primjer situaciju u kojoj ste krajnjim naporom ušli u rasterećenu zen fazu i hladni kao špricer unatoč vrelom ljetnom danu čekate svoj red na ukrcaj vozilom na trajekt.
Okolnosti više nego idealne jer je posve izvjesno da će vaše vozilo “stati” na netom pristigli trajekt. Anuliran je scenarij u kojem ste obaviješteni kako je trajekt popunjen za vozila, i to tik prije nego što ćete nogom pritisnuti gas namjeravajući se uparkirati vozilom u golemu utrobu morskog diva. Brojnima su se spustile rolete pri ispraćanju krcatog trajekta na koji nisu stali, a dolazak sljedećeg je najavljen tek za nekoliko sati ili čak sutradan. Sve u rok službe ili dražesne uspomene s ljetovanja, rekli bi neki! Međutim, čak i ako sve klizi kao nož kroz putar po planu i programu u trajektnoj luci, zna se dogoditi “sitna” komplikacija zbog kojeg vam prisjedne dan kad ste pribavili ovosezonski kupaći kostim. Govorimo o štetama na vozilu koje se događaju pri ukrcaju na trajekt, iskrcaju s trajekta ili tijekom plovidbe.
Dovoljno je da vam netko otkine retrovizor ili zgužva lim pa da ljetna avantura poprimi gorak okus. Nije se jednom dogodila nevera tijekom plovidbe ili pristajanja! Loše vrijeme na moru je nešto na što treba računati. S druge strane, treba uzeti u obzir i vozačke dosege – što svoje, što tuđe.
Na trajektima nema odveć mjesta, radnici zaposleni na trajektu traže da se parkira s minimalnim razmacima između vozila. Nisu svi vozači virtuozi u tim manevrima. Uvijek je nekima prvi put. Štete na vozilu su i te kako moguće i na trajektima i u trajektnim lukama. Što kad se dogode? Presudno je kao i uvijek i svugdje – tko je kriv i od koga tražiti naknadu štete?
Ako je odgovornost “do prijevoznika”, nužno je zaviriti u odredbe Pomorskog zakonika. Tamo jasno piše: “Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ako se događaj koji je prouzročio štetu dogodio za prijevoza te za zakašnjenje u predaji prtljage putniku ako se šteta, odnosno zakašnjenje može pripisati krivnji prijevoznika ili osoba koje rade za prijevoznika.
Osoba koja traži naknadu štete mora dokazati da se događaj koji je prouzročio štetu dogodio u tijeku prijevoza te visinu štete”. Odlično! A gdje je tu vozilo? Vozilo je, što se pomorskog prava tiče, u ovom slučaju ukrcaja na trajekt i kupnje karte za trajekt vaša prtljaga! Prtljaga! Upravo tako! Ni manje ni više! Prtljaga je svaka stvar koja se prevozi uključujući i vozilo koja se prevozi na temelju ugovora o prijevozu putnika osim ako je riječ o stvarima i vozilima koja se prevoze na temelju brodarskog ugovora, na temelju teretnice, prtljažnice ili druge prijevozne isprave ili ugovora koji se u prvom redu odnosi na prijevoz stvari te živih životinja. Takvog je stava i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Pž-5774/08 od 7. 12. 2009.: “Oštećenjem tužiteljeva vozila na tuženikovu trajektu u naravi došlo do oštećenja njegove prtljage. Ma koliko to terminološki izgledalo neobično, odgovara zakonodavčevoj pravoj volji. Neovisno o tome prevozi li se trajektom vozač vozila, dakle putnik, primjerice motociklom, osobnim automobilom ili kamionom (tegljačem ili tegljačem s prikolicom), radi njihova prijevoza sklapa se uvijek jedan te isti ugovor – ugovor o prijevozu putnika (s prtljagom).
Razlika je samo u veličini, težini i posebno u dužini svakog od tih vozila, jer o težini i prostoru koji zauzimaju ovisi visina iznosa provoznine”.
Skrećemo pozornost. Pomorski zakonik za tu situaciju odredio je zastarni rok – pazite – dvije godine, neki bi rekli svega dvije godine! Potvrdu tome možemo naći u stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revt – 100/14-2, od 7. svibnja 2014.: “Tražbine iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage zastarijevaju u roku od dvije godine, a vrijeme zastare kod ugovora o prijevozu prtljage počinje teći od dana kad je prtljaga predana ili kad je trebala biti predana u luci, odnosno pristaništu”.
Važno je ustanoviti odgovornost
E sad morate uzeti u obzir da ne može prijevoznik biti odgovoran što netko ne zna voziti ili voziti kako treba. Razlikujte štete na vašem vozilu uzrokovane krivnjom prijevoznika (trajekt) od onih uzrokovanih krivnjom vas ili drugog vozača. Ako je šteta na vašem vozilu na trajektu uzrokovana krivnjom vozača drugog vozila, koji je udario u vaše vozilo, naravno da nema odgovornosti ni prijevoznika (trajekt).
Štetu vam plaća vozač drugog vozila, odnosno njegovo osiguravajuće društvo. Ne dajte se zbuniti činjenicom što se šteta dogodila na trajektu. Sudska praksa jasno stoji na stajalištu kako je trajektna vožnja puki nastavak cestovne vožnje. Obavezno osiguranje koje ima svako osigurano i registrirano vozilo pokriva i štete koje se dogode na površinama na kojima se obavlja promet, a na trajektu je tome doista tako.
Vozilima ulazite na trajekt vožnjom! Tijekom vožnje vrijede prometna pravila. Dakle, kao na cesti! Ne mogu zaposlenici prijevoznika biti odgovorni za krive procjene i ocjene pri vožnji vozila na trajektu. Zapamtite to, ako procijenite da niste u mogućnosti bez oštećenja vlastitog ili tuđeg vozila “parkirati” na točno određenu poziciju na koju vam sugerira zaposlenik prijevoznika ili na određenoj udaljenosti od drugog vozila, postupite kao odgovoran vozač.
Neće vam zbog pogrešne procjene biti ni kriv ni odgovoran zaposlenik. Sve sukladno onoj “sam pao, sam se ubio”, stoga pamet u glavu uz želju za mirnim morem uz obavezni pozdrav posadi broda.
Fenix-magazin/MMD/RevijaHAK
