BEČ – U sklopu serije „Razgovor u centru“ u Hrvatskom centru u Beču gostovala je prof. dr. Marta Račić.
U razgovoru sa slavisticom dr. Katarinom Tyran, prof. Račić je predstavila svoje istraživanje o revitalizaciji moliško-hrvatskoga identiteta. Ovom temom gošća se je bavila i u sklopu svog doktorskog rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Stoga je bilo zanimljivo iz prve ruke čuti što nazočnoj publici, većinom gradišćanskim Hrvatima, ima za reći o Moliškim Hrvatima, također jednoj od 
naših najstarijih dijaspora, koja već 500 godina obitava na području današnje južne Italije, sačuvavši svoj jezik, dijalekt hrvatskog jezika, običaje i svoju tradicijsku kulturu. Riječ je o Hrvatima iz makarskog primorja, koji su bježeći pred Turcima u 15. i 16. stoljeću svoje utočište našli u talijanskim Apeninima u pokrajini Molise.
„To je suvremena manjinska zajednica od oko 1.700 moliških Hrvata, koji žive u tri sela Kruč, Filič i Mundimitar, izuzetno ponosnih na svoj jezični i kulturni identitet, kojeg svugdje gdje je to moguće, ističu. Jer hrvatski jezik ili kako oni kažu – na našo – je nešto njihovo autentično, od čega se razlikuju od ostalih Talijana“, rekla je prof. Račić dodavši:
„No, ono što je nažalost primjetno je da su moliški Hrvati ugroženi ne samo jezično nego i brojčano. Shvativši to, kroz pojedince su počeli oživljavati i osuvremenjivati svoj identitet. I to prvenstveno kroz jezik i pisanu poeziju, proizašlu iz jezika“, istaknula je. Kao primjer napomenula je i stare hrvatske napjeve, koje moliški Hrvati prevode na jezik i glazbu talijanskog Juga, gdje žive, i tako ne samo njeguju i čuvaju nego i žive svoj materinski jezik, približavajući ga većinskom, talijanskom narodu.
Na upit dr. Tyran, kakav status imaju moliški Hrvati u Italiji, prof. Račić je odgovorila kako su međudržavnim Ugovorom između Italije i Hrvatske 1996. godine dobili status „povijesno-jezične manjine“.
„A time i mogućnost borbe za svoj status“, napomenula je gošća iz Zagreba, pojasnivši kako to uključuje njihov kulturno-zabavni angažman, ali ne i politički.
Za svoje djelovanje ne dobivaju nikakvu državnu potporu i financijske subvencije nego sve svoje aktivnosti financiraju iz vlastitih izvora i Zaklada, spomenuvši i Zakladu „Augustina Piccoli“, koja se bavi kulturnom i izdavačkom djelatnošću.
Na kraju je zaključila kako su danas u 21. stoljeću moliški Hrvati revitalizirali svoje običaje i kulturu te su vrlo aktivni kao suvremena manjinska zajednica, na koju, kako je istakla „možemo biti ponosni“.
Prof. Račić je publici predstavila i mnoge stare nazive sačuvane u moliškohrvatskom govoru, za pojmove vezane za materijalnu kulturnu baštinu. Posebno je naglasila značaj novih medija za moliške Hrvate i očuvanje njihovog identiteta.
Glazbeni okvir zanimljivom razgovoru dala su sjajnim nastupom braća Marko i Stefan Blažeta, članovi sastava „KroTaranTata“ iz Molise, izrazivši optimizam da će mladi naraštaji moliških Hrvata, uz pomoć glazbe te novih medija uspjeti i nadalje sačuvati hrvatski identitet, jezik i kulturu.
Fenix-magazin/Snježana Herek
