Prof. dr. Ivica Martinović u Beču o Recepciji Boškovićeve filozofije prirode

„Ruđer Bošković, hrvatski isusovac i polihistor, profesor matematike na središnjem isusovačkom učilištu Collegium Romanum, rođen 1711. u Dubrovniku i preminuo 1787. godine u Milanu, mnogostrukim je vezama povezan s  Bečem i dvorom carice Marije Terezije“, rekao je Dubrovčanin dr. sc. Ivica Martinović, profesor emeritus zagrebačkog Sveučilišta i znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu u uvodu svog izuzetno zanimljivog predavanja „Recepcija Boškovićeve filozofije prirode u Beču (1761-1773)“, održanog u utorak navečer u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.

 

Prije nego li je prešao na glavnu temu predavanja prof. Martinović, inače najpoznatiji istraživač djela Ruđera Boškovića u Hrvatskoj, je nazočnoj Bec_predavanje_Martinović_veleposlanicapublici u uvodnom djelu nanizao sedam različitih aspekata Boškovićevih susreta s Bečem i dvorom Marije Terezije. Između ostalog, pročitao je i citat bečkog sveučilišnog profesora filozofije Sigmunda von Storchenaua o Boškovićevoj recepciji u Austriji iz 1770. godine, Zaključke o trojici bečkih sveučilišnih profesora ( Pal Mako,  Karl Scherffer, Sigmund von Storchenau) i njihovim stavovima o Boškoviću do 1773, kao i Zaključke o bečkim profesorima Makou i Storchenau, koji su svoje udžbenike izdavali do 1832. godine i tako produžili recepciju Boškovićeve filozofije u Srednjoj Europi.

„U uvodnom dijelu izlaganja želio sam istaknuti da nije samo Filozofija prirode tema koja povezuje Ruđera Boškovića i Beč nego i druge, koje su u pozadini, kao na primjer njegovo pjesništvo, njegovo umijeće u geodeziji i hidro-tehnici su također povezani s Bečem, a kako stvari stoje i s matematikom i fizikom, kroz koje vidimo na koji su način tri bečka sveučilišna profesora u to vrijeme u svojim udžbenicima iz fizike i matematike izlagali i slijedili Boškovićeva gledišta“, rekao je prof. Martinović nakon predavanja za Večernji list dodavši:

„Boškovićevi stihovi su mi na neki način najdraži, jer to je dimenzija koja se najmanje spominje. A upravo je to bio prvi izravni kontakt Boškovića s bečkim dvorom. Naime, Bošković je bio pozvan među više desetaka pjesnika da za pjesnički zbornik pošalje pjesmu u čast carice Marije Terezije, zaštitnice znanosti, koja je bila objavljena 1756. godine prilikom otvaranja nove zgrade Sveučilišta u Beču, u kojem je tijekom zime 1757.-1758. napisao i sintezu svoga filozofskog umovanja o sili i tvari – Teoriju filozofije prirode“. Napomenuo je kako je prije odlaska iz Beča rukopis svog remek-djela povjerio bečkom isusovcu Karlu Scherfferu, koji se je pobrinuo da Boškovićevo djelo bude tiskano u Beču do kolovoza 1758. godine.

„Svaki Boškovićev boravak u Beču završio je nekim njegovim kreativnim uratkom, obilježenim ne samo u diplomatskim nego i u povijesnim i Bec_predavanje_MartinovicIvicakulturnim analima Beča i bečke kulture kao epohe“, ocijenio je prof. Martinović. Napomenuo je kako je Bošković prvi put boravio u Beču od travnja 1757. do ožujka 1958. kao ekspert, koji je po Papinom nalogu zastupao interese Republike Lucce u hidrotehničkom sporu s Toskanom, koja je bila pod austrijskom vlašću. Vezano uz taj spor carica Marija Terezija primila je Boškovića u audijenciju, nakon što je prethodno dva puta razgovarao s njezinim suprugom carem Franjom I.

„Veze između Ruđera Boškovića i dvora carice Marije Terezije urodile su dragocjenim plodovima u pjesništvu, hidrotehnici, filozofiji, fizici i geodeziji“, istakao je prof. Martinović. Rekao je kako je magistrirao i doktorirao na Boškoviću i da mu je istraživanje znanstveničkog života i bogatog stvaralačkog opusa ovog diljem svijeta poznatog Dubrovčana „cjeloživotna strast“. Tim više što na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley postoje još deseci Boškovićevih još nepročitanih rukopisa, napomenuo je predavač.

Predavanje je organiziralo hrvatsko Veleposlanstvo u Beču i Hrvatsko-austrijsko društvo iz Dubrovnika.

„Prije osam godina obilježili smo 300. obljetnicu Boškovićeve smrti u Dubrovniku i u drugim europskim središtima gdje je živio i stvarao ovaj znameniti dubrovački i hrvatski znanstvenik svjetskog glasa, ali ne i u Beču. Taj smo previd pokušali ispraviti ovim predavanjem prof. Martinovića“, rekla nam je predsjednica Hrvatsko-austrijskog društva u Dubrovniku Branka Martinović Vuković, koje je predavanje organiziralo u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Beču.

Predavanju je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji, također Dubrovčanka dr. Vesna Cvjetković, koja je uvodno, prigodnim riječima pozdravila nazočnu publiku i goste iz Dubrovnika.

Fenix-magazin/Snježana Herek

Pogledajte drugo

albina

SVI SU IZNENAĐENI: Albina nije uspjela Hrvatsku odvesti u finale Eurosonga

Hrvatska predstavnica Albina nije se plasirala se u finale ovogodišnje Eurovizije, pokazali su rezultati glasanja nakon …