U četvrtak je u dvorani Samostana Petrićevac u Banja Luci održana zajednička sjednica Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Hrvatske demokratske zajednice. Sjednicom su predsjedali predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.
Na sjednici je razgovarano je o aktualnom političkim trenutku u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na provedbu europskih reformi te očuvanje mira, stabilnosti, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka zemlje. Poseban naglasak stavljen je na daljnje jačanje suradnje dviju stranaka, temeljene na dugogodišnjem partnerskom odnosu, s fokusom na zajedničku brigu o Hrvatima u BiH i razvoj euroatlantske perspektive zemlje.
Predsjednik Čović je tijekom sjednice govorio o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini s naglaskom na žurno provođenje reformskih prioriteta i ubrzanje europskog puta. U svjetlu 30. obljetnice Daytonskog sporazuma, istaknuo je ključnim nastavak zajedničkog djelovanja sestrinskih stranaka u zaštiti ustavnih prava te strateških interesa hrvatskoga naroda u BiH. Naglasio je zadovoljstvo uspješnom suradnjom te istaknuo nastavak snažnog zajedničkog djelovanja.
Predsjednik HDZ-a Plenković istaknuo je važnost kontinuiranog partnerstva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, naglašavajući: „Hrvatska i u budućnosti ostaje predana partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom na europskom putu, u razvoju ekonomske suradnje i u očuvanju bogate kulturne baštine koju su nam ostavili generacije prije nas“.
U izjavi za medije predsjednik HDZ-a Plenković istaknuo je značaj novog graničnog prijelaza Gradiška te izrazio nadu kako će institucije BiH uskoro dovršiti potrebne procedure kako bi prijelaz postao funkcionalan i olakšao promet ljudi i roba. Osvrnuo se i na pitanje Trgovske gore, naglasivši kako su prema svim stručnim procjenama predviđeni zahvati potpuno bezopasni za ljude, ističući: „Hrvatska to radi odgovorno, kao što sve što činimo nastojimo raditi sukladno zakonu i u najboljoj koristi naših građana, a naravno i svih naših susjeda“. Istaknuo je kako RH godišnje izdvaja oko 150 milijuna eura za aktivnosti vezane uz Hrvate izvan Hrvatske, pri čemu najveći dio odlazi za Bosnu i Hercegovinu. Govoreći o Izbornom zakonu, izrazio je očekivanje kako će se postići dogovor koji će vratiti povjerenje među narodima i omogućiti stabilno funkcioniranje BiH u duhu Daytonskog sporazuma.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ovom prilikom izrazila je žaljenje što zbog nedostatka suglasnosti Upravnog odbora nije otvoren granični prijelaz Gradiška, što smatra štetom za međunarodni ugled i gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Naglasila je kako će inzistirati da se projekt uskoro realizira jer je riječ o važnom koraku prema Europskoj uniji. Posebno je zahvalila predsjedniku Vlade RH Plenkoviću na kontinuiranoj potpori projektima od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put.
Na koncu je sjednica zaključena potvrdom zajedničke posvećenosti odgovornom političkom djelovanju, u cilju zaštite prava i interesa hrvatskoga naroda, jačanja unutarnje stabilnosti te nastavka europskog puta Bosne i Hercegovine.
RANIJE SMO OBJAVILI:
Premijer Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će se prije općih izbora sljedeće godine postići dogovor o izmjeni Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata u državnom vrhu BiH gdje je glasovima dominantno Bošnjaka u četiri navrata na mjesto hrvatskoga člana biran Željko Komšić.
„Mi se nadamo da će doći do dogovora. Mislimo da bi to bilo itekako dobro i korisno“, rekao je Plenković nakon susreta vodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Banjoj Luci. Plenković je odgovarajući na upit novinara rekao kako je tijekom pregovora o miru u BiH u američkome gradu Daytonu bilo usuglašeno da jedan narod neće birati drugome političke predstavnike.
Glasovima dominantno bošnjačkih birača od 2006. godine je u četiri navrata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić. Zbog toga s njim predstavnici hrvatske politike u BiH te službenog Zagreba nemaju službenog kontakta.
„Mi upozoravamo na taj problem već skoro 20 godina. Smatramo da sukladno duhu i slovu Daytonskog sporazuma treba poštovati ono što je tada dogovoreno“, dodao je Plenković.
Komšić je prvi put izabran u državni vrh na izborima 2006. godine. Ponovno je na tu poziciju biran 2010., te u dva navrata ponovno 2018. i i 2022. godine. On se ne može kandidirati na izborima sljedeće godine, no postoje neslužbene najave da bi se nekoliko kandidata koji računaju na iste glasove mogli prijaviti.
Plenković poziva na izgradnju povjerenja koje je postojalo između Hrvata i Bošnjaka prije prvog Komšićeva izbora.
„Ako je do 2006. sve bilo normalno ne vidim razloga zašto se ne bi vratili na ono što ulijeva najvažniju stvar i u životu i u politici, a to je povjerenje“, dodao je.
Potvrdio je kako je u BiH ušao preko novog graničnog prijelaza između Hrvatske i BiH u Gradišci koji danas nije službeno otvoren zbog opstrukcija s bosanskohercegovačke strane.
U budućnosti, prema procjenama hrvatske policije i carinske službe, taj će prijelaz bit najfrekventniji u prometu ljudi i roba između BiH i Hrvatske, te drugi međunarodni prijelaz po frekvenciji ulazaka u Hrvatsku nakon Bajakova.
„Imat će ogroman gospodarski i prometni značaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je Plenković. Pritom je izrazio nadu da će se ispuniti svi formalni uvjeti kako bi se uspostavio promet između dvije zemlje. Upitan o prigovorima i zabrinutosti iz BiH zbog najave izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, premijer je rekao kako se toga više boje ljudi u Banovini nego u BiH, no da ne treba uopće strahovati.
„Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno za ljude. Da nije, ne bismo to radili. Hrvatska to radi odgovorno, kao što sve što činimo i nastojimo raditi i sukladno zakonu i u najboljoj koristi naših građana, a naravno i svih naših susjeda“, rekao je.
Premijer se u četvrtak u Banjoj Luci susreo s banjolučkim biskupom mons. Željkom Majićem, obišao izložbu sakralne umjetnosti „Riznica Opatije Marija Zvijezda“, te sudjelovao u svečanosti polaganja kamena temeljca za Studentsko-kulturni pastoralni centar u Banjoj Luci u sklopu Franjevačkog samostana na Petrićevcu za čiju će izgradnju sredstva izdvojiti i Vlada RH.
Potvrdio je kako Hrvatska godišnje ukupno izdvaja oko 150 milijuna eura za Hrvate izvan Hrvatske, a najveći dio toga novca odlazi za projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Fenix-magazin/SČ/Hina/HNS BiH
