Umjetnička instalacija Nemanje Cvijanovića „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“ postavljena je u nedjelju na krovu Riječkog nebodera, na dan odluke o priključenju Rijeke Hrvatskoj, a u sklopu programa Europske prijestolnice kulture, priopćeno je iz Rijeke 2020., javlja HINA.
Riječ je, kako se navodi, o skulpturi u obliku velike odbačene i zaboravljene partizanske zvijezde petokrake u koju je uronjeno 2.800 krhotina stakla koje podsjećaju na 2.800 poginulih boraca u bitki za Rijeku.
Umjetnička intervencija je postavljena na dan kada je 1943., nakon kapitulacije Italije, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), čijim je Izvršnim odborom predsjedao književnik Vladimir Nazor, donijelo odluku o povratku Rijeke Hrvatskoj.
Instalacija je sastavni dio programa Izvrnuti džep – umjetničke intervencije u javnom prostoru u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, u sklopu programskog pravca Doba moći. Doba moći je programski pravac Rijeke 2020 – EPK, koji tematizira i istražuje povijesne mijene i aktualne manifestacije moći.
Po riječima Nemanje Cvijanovića, “ova nakrivljena i okrnjena zvijezda u svojoj primarnoj simbolici komunicira paradoks odbačenog, ali još uvijek ‘opasnog’ antifašističkog, ali i revolucionarnog nasljeđa, kao simbol međunarodnog radničkog pokreta i borbe za pravednije društvo.”
“Postavljena na vrh Riječkog nebodera ova umjetnička intervencija reminiscira crvenu zvijezdu koja je na isto mjesto bila postavljena 1945. godine. Izvan dohvata i uperen k nebu ovaj ‘samoobrambeni spomenik’ otvara pitanje pozivanja (ne)željenoga gosta (zvijezde petokrake) u tkivo grada, pitanje defanzivnosti kao vječnog pratitelja napada na neželjeno i začaranog kruga koji se stvara takvim odnosom,” naveli su iz Rijeke 2020.
U priopćenju se ističe da je Cvijanović svoj rad izveo svjestan trenda selektivnog, ali i sustavnog prepuštanja povijesnih spomenika zaboravu i destrukciji.
Iz Rijeke 2020 navode da “umjetnik postavljanjem ove intervencije otvara pitanje može li nakrivljeni i okrnjeni simbol ostati dio identiteta grada pri čemu nakrivljenost zvijezde tematizira i simbolizira poziciju antifašizma u suvremeno doba. Konkretno, može li dijelom identiteta ostati zvijezda koja je dio našeg kulturnog nasljeđa, neovisno o stavu koji uz njega vežemo. Može li samu sebe braniti od povijesnog revizionističkog programa i prkositi mu”
Nemanja Cvijanović je diplomirao Slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji, a Poslijediplomski studij projektiranja i produkcije vizualnih umjetnosti na Fakultetu za dizajn i umjetnost Arhitektonskog sveučilišta, također u Veneciji. U svojim radovima bavi se propitivanjem društveno-političkih tema, uspostavljajući veze s događajima iz nedavne prošlosti, fasciniran fenomenom kolektivne memorije, javlja Hina.
Rezolucije Vijeća EU
U Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe navedeno je kako su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti. Rezolucija najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi te poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola, kao i to da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.
Hrvatska nažalost do danas nije provela odredbe te Rezolucije Vijeća EU, a niti poštuje odluke Parlamentarne skupština Vijeća Europe koja je osudila totalitarni komunistički poredak u svoje dvije rezolucije: Rezoluciji 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. januara 2006. godine i Rezoluciji 1096 o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sistema, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. juna 1996. godine.
Za kraj nameće se pitanje: je li postavljanje spomenika na riječkom neboderu prkošenje Vijeću Europe?
Fenix-magazin/SIM/Hina
