Od obala južnodalmatinskih otoka okupanih blagim suncem Jadranskoga mora do Dinare, najvišega planinskog vrha u Hrvatskoj, kroz močvare prepune biljnog i životinjskog svijeta ili sredozemnog šumskog bogatstva Mljeta…
Prirodnim ljepotama Hrvatske ne nazire se kraj. Uronite u ekološki najočuvanije dijelove Europe, o čemu svjedoči činjenica da je 10 % površine Hrvatske zaštićeno. Istražite osam nacionalnih parkova i dvanaest parkova prirode, među kojima se nalaze Plitvička jezera, jedino prirodno dobro pod zaštitom UNESCO-a.
Najpoznatije biljke i životinje u Hrvatskoj
Biljni i životinjski svijet u Hrvatskoj vrlo je bogat i raznolik. Saznajte više o biljkama i životinjama koje obitavaju u njenim prirodnim staništima.
Perunika – nacionalni cvijet
Nacionalni je cvijet hrvatska perunika (Iris croatica), ljubičasti cvijet koji se može pronaći u svim dijelovima države. Doduše, njegovo je branje zabranjeno jer je riječ o zaštićenoj vrsti, poput većine od 15 vrsta perunika koje rastu u Hrvatskoj. Stoga je najbolje prirodnu ljepotu perunike zabilježiti divnom fotografijom za Instagram. Perunika je hrvatska riječ za iris, a potječe od imena slavenskog boga gromovnika, Peruna. Prema legendi, perunika raste samo na mjestima udara groma.
Slavonski hrast
Hrastovina se upotrebljava za izradu vinskih bačvi za dozrijevanje najboljih vina. Da biste doživjeli veličanstvene hrastove u prirodnom okruženju, posjetite šumu od 40.000 hektara u blizini Županje. Još više zadivljuje posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik, smješten između Nove Gradiške i Okučana, u kojemu se nalazi jedna od najstarijih hrastovih šuma u Europi.
Bogatstvo faune
Planine i šume kontinentalne Hrvatske izvrstan su primjer veličanstvenih prostranstava kojima se medvjedi i divlje svinje slobodno kreću, poput Velebita i Gorskog kotara. No najposebnija fauna nalazi se pod zemljom, u razgranatom sustavu špilja. Jeste li se ikada zapitali kako biste izgledali da živite na dubini većoj od jednog kilometra ispod zemlje? Nedavnim istraživanjem špilja Velebita otkrivena je nova vrsta neobične podzemne pijavice, Croatobranchus mestrovi, 1320 m ispod površine zemlje. Špilje u okolici Ogulina također skrivaju jedinstvene tajne, uključujući ogulinsku špiljsku spužvicu (Eunapius subterraneus), otkrivenu 1984. g. Jedina je poznata spužva stigobiont, odnosno stanovnik špilja, i ugrožena je vrsta krških područja. I u rijekama Hrvatske obitavaju zanimljive vrste koje samo čekaju da ih se otkrije. Morske ribe Jadrana možda jesu poznatije i popularnije u gastronomiji, no brojne autohtone vrste riba i drugih životinja obitavaju i u hrvatskim rijekama. U one koje je teže vidjeti ubraja se čovječja ribica, koja slijepo pliva između stijena i kroz rijeke hrvatskog podzemlja.
Geopark Biokovo-Imotska jezera
Biokovo, ponos Dalmacije, dominira krajolikom svojom veličanstvenom pojavom i divljom ljepotom. Kameniti vrhovi i strme litice svjedoče o dugom geološkom procesu koji je oblikovao ovo područje. Geopark Biokovo tako postaje otvorena knjiga geološke povijesti, čije čitanje otkriva priču o stvaranju planina i mora koji su oblikovali ovu regiju kroz milijune godina. Geološka blaga i fascinantnu povijest Parka prirode Biokovo možete upoznati kroz informativne i prezentacijske centre Ravna Vlaška, Akademik Josip Roglić i Brela Gornja, a u centru Makarske svakako posjetite centar ADRION – srce planine u kojem možete dobiti cjelokupnu sliku o životu na Biokovu i suživotu čovjeka s planinom. Prava poslastica biokovska je špilja u kojoj uz pomoć moderne tehnologije možete doživjeti i potres.
Za zaljubljenike u planinarenje, Geopark Biokovo-Imotska jezera nudi beskrajne mogućnosti za istraživanje, ali ovdje trebamo napomenuti da svaki planinarski izlet podrazumijeva temeljitu pripremu te nošenje odgovarajuće obuće i odjeće. Planinari se mogu uspeti na najviši vrh Biokova, vrh Sv. Jure, i s njegove visine od 1762 metra uživati u spektakularnom pogledu na Jadransko more s jedne strane i unutrašnjost Dalmacije s druge strane.
Kopački rit
Najveća raskoš zelenila vode i šume u Slavoniji i njezin najveći prirodni biser odnosi se na područje Parka prirode Kopački rit. Park obuhvaća močvarni prostor oko ušća Drave u Dunav kod Osijeka površine 238 hektara, koji je zbog nedostupnosti i izloženosti poplavama ostao u posve prirodnom stanju još od davnih vremena. Kopački je rit ujedno i jedna od najvećih prirodnih močvara u Europi, zbog čega je uvrštena u Ramsarsku listu močvara svjetskog značaja i predložena za uvrštenje na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Velika su krda jelena svojevrstan zaštitni znak Kopačkog rita, iako su jednako velika i krda divljih svinja.
U Kopačkom ritu ima i drugih sisavaca, ali su od njih ipak mnogo brojnije ptice kojih ima skoro 300 različitih vrsta, a najbitnije su vrlo rijetke zaštićene vrste orlovi štekavci i crne rode. Do Parka prirode Kopački rit lako se može doći automobilom iz obližnjega najvećeg slavonskog grada Osijeka i uživati u iskonskim panonskim ambijentima močvara, šuma i plavljenih polja. No najbolje ga je posjetiti izletničkim brodovima, koji se mogu uvući i u plitke močvarne rukavce. U ljepotama Parka mogu uživati i turisti koji plove velikim riječnim cruiserima rijekom Dunavom, koji čini istočnu granicu ovoga veličanstvenog parka prirode.
Geopark viški arhipelag
Rajska oaza Mediterana Područje otoka Visa i njemu pripadajućih otočića – Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže – jedinstveno geografsko područje s lokalitetima i krajobrazima drugi je UNESCO-ov geopark u Hrvatskoj, nakon Papuka. Viški je arhipelag geološki vrlo atraktivan predio sastavljen od formacija stijena zanimljivoga geološkog porijekla. Dijelovi arhipelaga, posebno oni oko jadranske crne piramide Jabuke i Brusnika, kao i unutrašnjost otoka Visa, izgrađeni su od vulkanskih stijena, koje su nastale prije 220 milijuna godina i kao takve su najstarije na Jadranu, za razliku od ostalih jadranskih otoka koji su izgrađeni od sedimentnih stijena. Najduža polupotopljena morska špilja na Jadranu jest Medvidina špilja na otoku Biševu, a najposjećenija je svakako Modra špilja. Geomorfološki su spomenici prirode Viškog arhipelaga i vulkanski otoci Jabuka i Brusnik, uvala Stiniva te Zelena špilja na Ravniku. Jabuka se smjestila 30 milja od Komiže i izgrađena je od magmatske stijene. Plovidba ovim akvatorijem prilično je nesigurna jer magnetit iz stijena remeti kompase, a sidrenje je otežano jer otok nema uvala i podmorje je duboko. Ipak, ovdje su svoj dom pronašle endemska crna gušterica i endemske biljne vrste. Malo bliže Komiži nalazi se otok Brusnik, također izgrađen od magmatskih stijena, ali ono po čemu je karakterističan jest njegov pomalo izvanzemaljski izgled. Brusnički žali čine sivi oblutci različitih veličina, a u sredini otoka nalazi se usjek ispunjen morem koji su komiški ribari „prenamijenili” u bazene za čuvanje ulovljenih jastoga. Kao najudaljeniji otok arhipelaga, Palagruža je posebno zanimljiva jer je na njoj prvi put nađen jedinstveni mineral – pelagozit. Osim što je mnogi smatraju najljepšom plažom, viška uvala Stiniva uska je i dugačka, a okružuju je kamene stijene te je kao takva zaštićeni značajni krajobraz, kao i otok Ravnik, na kojem se smjestila atraktivna Zelena špilja.
Osjetite energiju
Neovisno o tome jeste li ljubitelj letenja, morskih dubina ili tražite neki drugi oblik uzbuđenja, Hrvatska je raj za ljubitelje aktivnog turizma, prirode i adrenalina. Zaronite i otkrijte sakrivena potopljena čuda uz obalu nenadmašne ljepote. Istražite svaki kutak divlje prirode pješice, jahanjem ili biciklom. Oslobodite energiju u riječnim kanjonima i krškim krajolicima na raftingu i kajakarenju, plovite zrakom uz pomoć padobrana i paraglidera i proširite svoje vidike na Biokovu ili Vidovoj gori. Doživite iskustva, upijte svaki osjećaj, dođite i okusite Hrvatsku!
Fenix-magazin/SIM/Promo
