Mnogi vlasnici solarnih elektrana gube stotine eura godišnje jer ne znaju da moraju izričito prijaviti mrežnom operateru da žele primati naknadu za predanu električnu energiju, koja se ne isplaćuje automatski. Ako to ne učine, sav višak struje tretira se kao besplatno predan, što u praksi predstavlja financijsku „kaznu“ od oko 500 eura godišnje, bez mogućnosti retroaktivne isplate.
Naknada za predanu električnu energiju ključan je element isplativosti solarnih elektrana za mnoge vlasnike. Ipak, velik broj vlasnika fotonaponskih (PV) sustava u Njemačkoj nenamjerno ostavlja taj novac neiskorištenim – jednostavno zato što nisu svjesni administrativne obveze.
Kupnja fotonaponske elektrane predstavlja značajnu investiciju koja zahtijeva pažljivo planiranje. Za obiteljsku kuću, standardni solarni sustav snage oko 10 kW košta približno 20.000 eura. Povrat tog iznosa kroz uštede na računima za električnu energiju često traje više godina. Upravo zato mnogi vlasnici računaju i na naknadu za predaju viška električne energije u javnu mrežu.
Za svaku kilovatsat viška struje koji proizvođači predaju u mrežu, dobivaju unaprijed definirani iznos – za nove sustave oko 7 centi po kilovatsatu, uz jamstvo isplate tijekom 20 godina. Ta potpora može znatno skratiti razdoblje povrata investicije.
Međutim, kako upozorava financijski portal Finanztip, mnogi vlasnici solarnih elektrana ne znaju da se naknada ne isplaćuje automatski. Ona se ostvaruje tek nakon što vlasnik izričito obavijesti mrežnog operatera o odabiru načina prodaje električne energije.
„Mnogi operatori ne znaju da kod mrežnog operatera moraju izričito odabrati naknadu za predanu energiju kao oblik prodaje“, objašnjava Benjamin Weigl, stručnjak za energetiku iz Finanztipa. „Ako se ta prijava ne izvrši, mrežni operater evidentira predanu energiju kao besplatno preuzimanje. U tom slučaju vlasnik ne dobiva ni cent – čak ni retroaktivno.“
Stotine eura godišnje ostaju neiskorištene
Prijava se može obaviti jednostavnom neformalnom e-porukom mrežnom operateru, dok neki operateri nude i posebne obrasce. Važno je naglasiti da se prijava načina prodaje mora obaviti odvojeno od registracije u službenom registru tržišnih podataka (Marktstammdatenregister). To znači da sustav može biti uredno registriran, a da vlasnik ipak ne prima nikakvu EEG potporu.
Prema procjenama Weigla, problem bi mogao pogoditi oko 700.000 kućanstava koja su od svibnja 2024. priključila svoje PV sustave na mrežu. U pravilu instalaterske tvrtke mogu pomoći vlasnicima pri ispunjavanju potrebne dokumentacije.
Izračuni Finanztipa pokazuju da vlasnici solarne elektrane snage 10 kW, uz ugrađeni spremnik energije, mogu godišnje ostvariti više od 500 eura prihoda samo od naknade za predanu električnu energiju.
Kraj fiksne potpore na vidiku
Istodobno, budućnost ovog sustava potpore je neizvjesna. Prema najavama njemačkog Ministarstva gospodarstva, 2026. bi mogla biti posljednja godina fiksne EEG-naknade. Početkom 2026. planirana je izmjena zakona, koja bi stupila na snagu 2027. godine. Nakon toga nove solarne elektrane više ne bi imale zajamčenu otkupnu cijenu, već bi proizvedenu električnu energiju morale izravno plasirati na tržište.
Za sada, stručnjaci savjetuju vlasnicima PV sustava da provjere jesu li pravilno prijavili način prodaje električne energije – jer u suprotnom riskiraju gubitak značajnih prihoda koji su im zakonom zajamčeni.
Fenix-magazin/MD
