Ministar financija Njemačke Lars Klingbeil protivi se financiranju doprinosa za zdravstveno osiguranje primatelja – građanskog doplatka Bürgergelda.

Vođa SPD-a Lars Klingbeil i dalje se protivi financiranju doprinosa za zdravstveno osiguranje primatelja građanskog doplatka Bürgergelda u potpunosti iz saveznog proračuna, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).

Plaćanje troškova zdravstvene zaštite za one koji primaju osnovni dohodak u potpunosti iz poreznih prihoda umjesto doprinosa za socijalno osiguranje koštalo bi oko dvanaest milijardi eura, rekao je njemački ministar financija za Süddeutsche Zeitung.

Iako nema temeljnih prigovora na tu ideju, Klingbeil je izjavio da proračun već ima praznina.

“One se neće smanjiti ako izvučemo još više novca.” Prijedlog stručne komisije za reformu zakonskog zdravstvenog osiguranja stoga nije prava mjera pomoći, je već “pusta volja”. “Besmisleno je premještati praznine s jednog mjesta na drugo. Moramo ih potpuno zatvoriti”, rekao je ministar financija.

Ne slažu se s ministrovim prijedlogom

Kako bi se popunila rupa od više milijardi eura u sustavu zdravstvenog osiguranja i izbjegle još veće premije, stručno povjerenstvo koje je imenovala ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) sastavilo je popis od 66 preporuka. Financiranje doprinosa primatelja Bürgergelda iz poreznih prihoda prijedlog je s najvećim potencijalnim uštedama. Prema riječima stručnjaka, samo to bi moglo rasteretiti sustav zakonskog zdravstvenog osiguranja za dvanaest milijardi eura počevši od 2027. godine.

Klingbeil se već početkom veljače protivio takvom rješenju. Takav prijedlog je “puko preuređenje, a ne strukturna reforma”, rekao je tada čelnik SPD-a.

Njemačka zaklada za zaštitu pacijenata kritizirala je prijedlog ministra. Član odbora Eugen Brysch rekao je da je činjenica da oni s obveznim zdravstvenim osiguranjem snose najveći teret od dvanaest milijardi eura troškova zdravstvene zaštite za primatelje građanskog dodatka. Stoga je njemačka vlada prvenstveno odgovorna za deficit sustava zakonskog zdravstvenog osiguranja. Pravednost i podjela tereta dvije su strane proračuna i “nisu san”, rekao je Brysch. Ministar ignorira ovu “središnju jednadžbu socijalne skrbi”.

Rast doprinosa za zdravstveno osiguranje

Pred Njemačkom su izazovna vremena. Najveći problem je svakako usporedno gospodarstvo, veći troškovi energije, kao i rast javnog duga, kao i javnog zdravstva.

Političari su s razlogom zabrinuti za punjenje proračuna. Zbog toga su zabrinuti i radnici kojima rastu doprinosi iz godine u godine, a koje oni sami plaću od svojih plaća.

Koliko osoba u Njemačkoj prima Bürgergeld?

S druge strane primateljima Bürgergeld država snosi troškove zdravstvenog osiguranja koji iznose milijarde eura.

Socijalnu naknadu građanski dohodak Bürgergeld u Njemačkoj prima preko pet milijuna osoba.

U lipnju 2025. godine, otprilike 5,39 milijuna ljudi u Njemačkoj primalo je građanski doplatak (Bürgergeld), uključujući oko 3,91 milijun ljudi u radno sposobnoj dobi i 1,42 milijuna osoba koje nisu sposobne za rad (npr. djeca).

Godišnji prosjek za 2025. godinu bio je otprilike 5,47 milijuna primatelja (3,95 milijuna u radno sposobnoj dobi, 1,45 milijuna u neradno sposobnoj dobi). Broj korisnika koji ispunjavaju uvjete za naknadu i koji su bili registrirani kao nezaposleni bio je oko 1,8 milijuna.

Ne traže aktivno posao

Socijalna naknada građanski doplatak – Bürgergeld namijenjen je pružanju privremene pomoći ljudima u teškim životnim situacijama. Međutim, istraživanje Zaklade Bertelsmann otkrilo je da više od polovice anketiranih primatelja građanskog doplatka u Njemačkoj ne traži posao, pišu njemački mediji.

Prema studiji koju je zaklada objavila ranije, primatelji naknade su najčešće navodili mentalne ili kronične bolesti, kao i nedostatak odgovarajućih radnih mjesta, kao razloge zašto ne traže posao. Između travnja i lipnja anketirano je otprilike tisuću primatelja građanskog doplatka u dobi od 25 do 50 godina.

Kako je izvijestila Zaklada Bertelsmann u Güterslohu, 57 posto sudionika u svojoj je anketi izjavilo da u proteklom mjesecu nisu tražili novi posao.

Razlozi za netraženje posla

– 74 posto, ili oko tri četvrtine, ispitanika koji nisu aktivno tražili posao naveli su zdravstvene probleme.

– 49 posto, ili gotovo polovica, kao razlog je navelo “premalo prikladnih otvorenih radnih mjesta”.

Daljnji problemi:

– Četvrtina, ili 25,5 posto, ove skupine ispitanika izjavila je da se njihova financijska situacija neće poboljšati kao rezultat traženja posla.

– 22 posto, ili nešto više od petine, izjavilo je da su zauzeti brigom za djecu ili rodbinu.

– Jedanaest posto izjavilo je da se financijski snalaze s “povremenim poslovima”.

Što se treba promijeniti?

Prema tvrdnjama Zaklade Bertelsmann, 1,8 milijuna ljudi u Njemačkoj trenutno prima građanski doplatak, registrirani su kao nezaposleni i stoga se smatraju radno sposobnima.

Zaklada je rezultate protumačila kao dokaz potrebe za promjenom pristupa. “Ako kronične ili mentalne bolesti ne nude realnu šansu za integraciju na tržište rada, tada treba razmotriti prelazak s osnovne potpore za dohotak na prikladniji sustav potpore, poput socijalne pomoći ili invalidske mirovine”, objasnio je njihov stručnjak. Potreban je “konstruktivan pristup situaciji”.

Sveukupno, 45 posto svih anketiranih primatelja osnovne socijalne pomoći prijavilo je mentalne ili kronične bolesti.

Čak 43 posto izjavilo je da još nisu dobili ponudu za posao od centra za zapošljavanje. Njih 38 posto reklo je da do sada nisu bili uspješni u svojim pokušajima daljnjeg usavršavanja. Prema istraživanju, centri za zapošljavanje prvenstveno nude takvu obuku maturantima – rjeđe ženama, posebno onima s djecom.

Primatelji naknade ulažu malo vremena u traženje posla. Čak i među onima koji aktivno traže posao, studija je otkrila da većina ulaže “relativno malo” vremena u istraživanje otvorenih radnih mjesta. Samo šest posto na to troši 20 sati ili više tjedno. 26 posto ulaže do devet sati tjedno u traženje posla, navode njemački mediji.

Čak i među onima koji aktivno traže, studija je otkrila da većina ulaže “relativno malo” vremena u istraživanje otvorenih radnih mjesta. Prema zakladi, ciljana skupina studije bili su radno sposobni primatelji socijalne pomoći u dobi između 25 i 50 godina koji su primali socijalnu pomoć najmanje godinu dana i bili su nezaposleni ili aktivno tražili posao.

Fenix-magazin/SČ/dpa