Hrvatski studenti u Njemačkoj/Foto: Fenix/Arhiv

PRILIKA ZA POVRATAK U DOMOVINU: Hrvati iz iseljeništva sve se češće odlučuju na studij u Hrvatskoj

Rapidne demografske promjene zahvaćaju sve više i više segmenata hrvatske države i društva. Tako se početkom ove akademske godine pojavio podatak kako je na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj više od 11 tisuća mjesta ostalo nepopunjeno.

 

Taj broj nadmašuje trećinu od ukupnoga broja mjesta u ovoj akademskoj godini. Iako nema sumnje da dio razloga za takav rezultat treba tražiti u cijelom obrazovnom sustavu (npr. loši rezultati na ovogodišnjoj državnoj maturi), odnosno potrebi stanovite reforme studijske ponude, razvidno je kako se demografski gubici odražavaju i na broj osoba koje pohađaju visokoškolske obrazovne ustanove u Hrvatskoj.

Izazov za mlade ljude

Međutim, da se kvaliteta i inovativnost cijene među preostalom studentskom populacijom, svjedoči činjenica kako su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na prethodnu akademsku godinu, ove godine zabilježili čak blagi rast upisanih studenata. Popunjenost temeljne upisne kvote prve godine studija iznosila je visokih 95%. Nezanemariv udio u tome imali su i prvi polaznici novopokrenutoga Studija demografije i hrvatskoga iseljeništva. Iako je studij bilo moguće upisati samo u jesenskome roku, za njega se odlučilo čak 37 studenata. Iako su se u dijelu medija pojavljivale različite ideološke, a ne znanstveno i stručno utemeljene kritike, pa čak i demoniziranje studija, to očito nije pokolebalo mlade ljude da prihvate ovaj izazov. Izazov svojevrsnog upuštanja u nepoznato, ali i preuzimanja dijela odgovornosti za budućnost svoje domovine.

Među kritikama studija, pojavila su se i pitanja o njegovoj opravdanosti te mogućnost zapošljavanja studenata koji ga završe. Takva su pitanja opravdana no, ponovno, u dijelu medija ona su postavljena više retorički i na njih su odmah davani neargumentirani odgovori. Kada je riječ o opravdanosti studija, brojni demografski podaci koji ukazuju na nadolazeći kolaps niza sustava Republike Hrvatske, trebali bi biti i više no dovoljan poticaj za znanstvenu obradu situacije i predlaganje mogućih načina saniranja ovog teškog stanja temeljenih na znanstvenim istraživanjima.

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva

Pri davanju odgovora o zapošljavanju studenata koji završe Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva, treba upozoriti kako ih se u dijelu medija naziva tek demografima i cinički dobacuje kako ćemo sada, eto, imati i hrpu demografa da nam potvrde ono što znamo – da nam država izumire. I na ovaj komentar kao odgovor treba ponuditi rješenje iz prethodnog odlomka, ali spomenuti činjenicu kako studenti uz demografiju stječu znanja o hrvatskome iseljeništvu, kao potencijalnome partneru narodu u domovini i Republici Hrvatskoj u raznim vidovima suradnje, ali i korpusu iz kojega je moguće privući nove hrvatske stanovnike i državljane. Dakle, pored znanstvenih istraživanja hrvatskoga iseljeništva, o kojem ne postoji ni približno dovoljan broj znanstvenih radova iz humanističkih i društvenih područja, ovaj studij osposobljava studente i za različite oblike suradnje s hrvatskim iseljenicima, a mogućnosti za to su brojne. S obzirom da je materija koja se poučava opširna i složena kako bi se osigurala potrebna kvaliteta, studij je ustrojen kao integrirani petogodišnji sveučilišni studij. Uz to, on je i dvopredmetni, što je posljedica spoznaje kako u nizu područja do sada, demografska pitanja, kao i ona vezana uz hrvatsko iseljeništvo, nisu u dovoljnoj mjeri bila uzimana u obzir. Za zaključiti je kako se ne radi o najvećim dijelom besmislenoj produkciji demografa, kako neki tvrde, nego široko i kvalitetno obrazovanih osoba, s bogatim saznanjima o najaktualnijem pitanju hrvatske današnjice, ali i sutrašnjice, koji će kako u javnom, tako i privatnom sektoru u raznim djelatnostima biti sposobni uloviti se u koštac s izazovima.

Potrebna je podrška hrvatskog iseljeništva

Pokretači studija imali su još jednu namjeru – kroz obrazovnu i znanstvenu suradnju povezati mlade u domovini, Bosni i Hercegovini, zemljama u kojima su Hrvati autohtona manjina, te iseljeništvu. U narednim godinama ići će se za time da se što više studenata iz iseljeništva upiše na studij u Hrvatskoj. Ipak, oglašavanje i promoviranje studija među potencijalnim studentima u inozemstvu, ne može se na uspješan način izvesti bez potpore hrvatskoga iseljeništva. Ovdje treba istaknuti kako je niz hrvatskih organizacija, udruga i pojedinaca javno i privatno iskazao podršku Studiju demografije i hrvatskoga iseljeništva, među kojima valja izdvojiti povjesničara i dopredsjednika Hrvatsko-američke akademije dr. sc. Antu Čuvala, zatim gospodina Stjepana Asića, predsjednika Australsko-hrvatskog kongresa, dok je u ime Hrvatskog svjetskog kongresa javnu podršku iskazao njegov glasnogovornik prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić. Također, informacije o studiju prenio je niz hrvatskih iseljeničkih portala, novina i časopisa. Za nadati je kako će Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva i dalje nailaziti na pozitivnu recepciju među hrvatskim iseljenicima na obostrano zadovoljstvo.

Fenix-magazin/Wollfy Krašić

Pogledajte drugo

NOVE PRIJETNJE IZ RUSIJE: ‘Zapad može zaustaviti jednu od deset naših nuklearnih raketa, provocirate nas da ih ispalimo’

Prijetili su potapanjem Britanije, baltičke države nazivali su ‘kikiriki’ državama, govorili su kako će njihovo …