Godina 2024. je prijestupna godina. Za većinu ljudi će dodatni dan na kraju veljače vjerojatno proći na isti način kao i prethodnih 28. No, ne i za one koji svoj pravi rođendan obično čekaju četiri godine. Jer, osobe koje su rođene 29. veljače, ostalih godina rođendan slave ili 28. veljače ili 1. ožujka.
Naime, ako nije prijestupna godina, osobe koje su rođene na 29. veljače, službeno navršavaju godinu dana tek 1. ožujka.
Zašto prijestupna godina?
Vrijeme koje je potrebno Zemlji da obiđe orbitu naziva se godina. Za to vrijeme Zemlja prijeđe udaljenost od oko 940 milijuna kilometara. To znači da “juri” svemirom brzinom većom od 100 000 km/h! (To je skoro trideset kilometara u sekundi .)
Tzv. tropska godina je vrijeme potrebno Zemlji da jednom obiđe Sunce. Njeno prosječno trajanje je 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi.
Prijestupna se godina javlja svake četiri godine kako bi se lakše uskladila kalendarska godina sa tropskom, odnosno dužinom vremena koja je potrebna da Zemlja završi svoj put oko Sunca.
Naime, tropska godina traje oko 11 minuta manje od 365 ¼ dana, te se pomoću umetanja dodatnog dana u kalendarsku godinu ona prilagođuje kalendarskoj godini.
Time godina ima 365 dana, a prijestupna godina ima jedan dan više. Odnosno, mjesec veljača, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.
Kada se pojavljuje 29. veljače?
Uglavnom u svim godinama koje su djeljive s četiri. Godine 2020. kao i 2016. i 2012. sve su bile prijestupne godine. Međutim, to ne vrijedi za godine koje su također djeljive sa 100. Dakle, godine 1800. i 1900. nisu imale 29. veljače, niti će ga imati 2100. godina. No čak i uz jasna pravila još uvijek ima mjesta za iznimke: ako je godina djeljiva s 400, opet će postojati 29. veljače – kao što je bio slučaj 2000. godine.
Zašto ovo zvuči tako komplicirano? Jednostavno: Zemlja ne obiđe Sunce za točno 365 dana, već za 365 dana, pet sati i gotovo 49 minuta. Kako bi ova takozvana tropska godina što više odgovarala kalendarskoj godini, svake četiri godine (uz iznimke) ubacuje se 366. dan.
Kad se to ne bi učinilo, Božić bi padao negdje usred ljeta. No, unatoč kompliciranom izračunu, kalendarska godina i dalje u prosjeku kasni 27 sekundi. To se zbraja i znači: za nekoliko stoljeća vjerojatno će se morati proglasiti još jedan dodatni dan.
Ali ne znaju svi što je prijestupna godina: prema istraživanju YouGov-a, najmanje 76 posto ljudi u Njemačkoj zna. Ali 13 posto njih ne zna što je prijestupna godina.
Razlog zašto je ovaj dan vezan za veljaču leži u davnim vremenima. Dugo je vremena u starom Rimu godina završavala u veljači, a počinjala u ožujku. Naš sadašnji dvanaesti mjesec tada je bio deseti, pa se zato naziva i prosinac (od latinske riječi decem, deset). U to je vrijeme rimska godina stoljećima imala 355 dana; Svake druge godine nakon veljače stavljao se cijeli prijestupni mjesec kako bi se kalendar uskladio s položajem sunca.
Naime, kako su najjednostavnije pojasnili profesori osnovne škole plokite-st.skole.hr, na ideju sinkroniziranja kalendarske i sunčeve ili tropske godine i dodavanja jednog dana svake četiri godine, prvi su došli Egipćani. Kasnije su njihovu ideju preuzeli Rimljani koji su odlučili da će taj ‘višak dan’ biti baš 29. veljače. Prijestupna godina kakvu danas poznajemo ustalila se 1582. godine kada je većina katoličkih država, poput Italije, Poljske, Portugala i Španjolske, prešla s julijanskog na gregorijansko izračunavanje vremena.
Zanimljivo je spomenuti da je vjerojatnost da se netko rodi 29. veljače 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno živi 4 milijuna ljudi rođenih na taj dan. Što se narodnih vjerovanja tiče, u britanskoj je tradiciji uvriježeno da žena može zaprositi muškarca samo na prijestupnu godinu, dok Grci vjeruju da stupanje u brak one godine koja u veljači ima dan više, donosi nesreću.
Fenix-magazin/MD/
OBRAČUN PLAĆA U NJEMAČKOJ: Zašto mnogi 29. veljače rade besplatno?
