Prema prognozama meteorologa, u sljedećem razdoblju ponovno se može očekivati period velikih vrućina i dosta sunčanih sati. Za većinu nas ljeto je najdraže godišnje doba, jer ga povezujemo s godišnjim odmorom, odlaskom na more, bazene i uživanjem na suncu, javlja Anadolu.
Koliko god dobro podnosili ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtijeva promjenu načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
“Posebno se to odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, kronične bolesnike, sportaše i osobe koje rade na otvorenom”, rekla je voditeljica Odjela za promicanje zdravlja INZ-a Elma Kuduzović.
Treba se znati prilagoditi ljetu kako bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje ono nosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristiti za odmor i oporavak.
“Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekline, ubodi insekata i trovanja hranom samo su neki opasnosti s kojima se susrećete tijekom ljeta” , rekla je Kuduzović.
Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje proizvoda sa zaštitnim faktorom, mogu izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekline, ubrzano starenje, au krajnjem slučaju i rak kože, melanom.
Bez obzira na tip kože, najvažnije je pridržavati se osnovnih preventivnih mjera, poput pokušaja reduciranja aktivnosti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjenje izlaganja suncu u razdoblju od 10 do 17 sati kada je UV indeks najviši.
Pri izlaganju sunčevim zrakama obavezna je, osobito za djecu, uporaba proizvoda s najvišim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju najmanje 20 minuta prije izlaska iz kuće, s ponavljanjem svaka dva sata i nakon svakog kupanja. Važno je sunčati se postupno (prvi dan 15 minuta, zatim postupno povećavati) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u razdoblju od 10 do 17 sati, navode iz INZ-a.
Potrebno je nositi laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kapama ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.
“Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tekućine znojenjem, ljeti tijelo i koža trebaju veću količinu vode (barem dvije litre dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporučuje se unos tekućine polagano, u malim količinama. količinama, a izbjegavajte alkoholna, gazirana i zaslađena pića pića koja samo pojačavaju dehidraciju Osobe koje se zbog prirode posla pojačano znoje (rad na otvorenom, sportaši…) i sklone su nižem krvnom tlaku, mineralna negazirana voda. također se savjetuje, s obzirom na to da znojenjem gubimo i elektrolite (magnezij, kalij, natrij i dr.)“, rekla je Kuduzović.
Sumnjate li da je voda u kojoj plivate čista, izbjegavajte predugo zadržavanje u njoj zbog mogućih infekcija i pazite da ne progutate vodu ili ronite otvorenih očiju te se obavezno tuširajte toplom vodom i sapun nakon kupanja u takvoj vodi.
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi raznih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože te velikom bolnom oteklinom. Važno je održavati mjesto ubrizgavanja čistim kako biste spriječili infekciju.
Vrlo je važno nastojati se suzdržati od češanja kože jer je to najvjerojatniji način da se omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranu nastalu češanjem.
U slučaju otekline, stavite hladan oblog na mjesto uboda (mokri ručnik ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi se smanjila. U slučaju razvoja infekcije ili bilo kakvih neobičnih promjena na koži na mjestu uboda, povraćanja ili otežanog disanja, obratite se liječniku što je prije moguće.
Tijekom cijele godine, prema riječima stručnjaka, a posebno ljeti, treba voditi računa o čuvanju i skladištenju namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno skladištenje hrane skraćuje njen rok trajanja i značajno utječe na kvalitetu i hranjivu vrijednost hrane.
U toplim danima pripremu jela treba maksimalno pojednostaviti: koristiti samo svježe namirnice, adekvatno ih zagrijavati i, ako je moguće, svaki dan pripremati svježe obroke.
Posebnu pozornost obratite na lako kvarljive namirnice proteinskog podrijetla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
Osim pravilnog skladištenja namirnica, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku i pravilnom higijenom posuđa i pribora sa hranom (naročito daska za rezanje mesa), kazali su iz INZ-a.
Pridržavajući se navedenih savjeta iskoristite sve prednosti ljeta, boravka na moru i suncu bez posljedica.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
