Velika potražnja na njemačkom tržištu rada dovela je mnoge ljude u redovito zaposlenje posljednjih godina. Udio ugovora na određeno vrijeme i mini poslova značajno je opao. Velika potražnja za kvalificiranom radnom snagom promijenila je strukture tržišta rada posljednjih godina, pišu njemački mediji.
Prošle godine, 74,8 posto radne snage bilo je zaposleno u takozvanom “standardnom radnom odnosu”, kažu podaci Saveznog statističkog ureda. Taj je udio bio znatno veći nego 2010. godine, kada je iznosio 65,8 posto.
Statističari definiraju standardni radni odnos kao stalna radna mjesta podložna doprinosima za socijalno osiguranje s najmanje 21 satom rada tjedno.
Privremeni rad je isključen, što znači da ugovori o radu na određeno vrijeme nisu uključeni. Studija uključuje radnike u dobi između 15 i 64 godine koji nisu na osposobljavanju ili volontiranju.
Više radnika koji rade preko 20 sati
Savezni ured objasnio je da je ovaj razvoj također posljedica činjenice da više ljudi radi s nepunim radnim vremenom više od 20 sati tjedno. Njihov se udio gotovo udvostručio između 2010. i 2024., sa 7,3 na 14,1 posto.
„Trenutni gospodarski pad prigušuje tržište rada, ali radna snaga je postala znatno rjeđa tijekom duljeg razdoblja“, objasnio je Enzo Weber iz Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB).
Više ugovora na duže razdoblje
„To znači da ugovori na određeno vrijeme opadaju jer tvrtke zadržavaju radnike putem više trajnih ugovora i manje privremenih zapošljavanja.“
Mogućnosti zapošljavanja podložne doprinosima za socijalno osiguranje također su se poboljšale, zbog čega je manje neželjenih mini poslova. Nadalje, životni uvjeti su se nastavili mijenjati. „Žene su više integrirane u tržište rada, a njihovo radno vrijeme s nepunim radnim vremenom se povećalo.“
Udio „atipičnih“ zaposlenika opada. Povećanje redovitog zaposlenja znači da se u Njemačkoj istovremeno smanjilo takozvano atipično zapošljavanje, poput privremenog i agencijskog rada te mini poslova.
Njihov je udio pao s 22,6 posto u 2010. na 17,2 posto prošle godine. Atipična zaposlenost uključuje radnike s ugovorima na određeno vrijeme, marginalno zaposlene radnike, radnike s nepunim radnim vremenom s manje od 20 sati tjedno i privremene radnike koji rade preko agencija.
Kontinuirani pad od početka 2010-ih nastavlja se, objasnili su statističari. Od 2010. godine udio samozaposlenih također se polako, ali sigurno smanjivao s 11,1 posto u 2010. na 7,9 posto prošle godine.
Posljedice industrijske krize
Kriza u industriji također je pridonijela strukturnim promjenama, objasnio je Weber. Kao rezultat toga, smanjeno je mnogo privremenih radnih mjesta (njem. Zeitarbeit).
„Međutim, s ovom krizom nestaju i mnoga radna mjesta s punim radnim vremenom u industriji“, rekao je Weber. „Što se događa sljedeće ovisi prvenstveno o tome hoće li transformacija uspjeti obnoviti industriju i time dovesti do novog uzleta.“
U ovom slučaju može se pretpostaviti da će radna snaga ponovno postati rijetka, a atipična zaposlenost će se još više smanjivati, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
