Premijer Tihomir Orešković sutra će u Vatikanu papi Franji pokloniti “Hrvatski misal”. Misal hruacki – Hrvatski misal –objavljen je 28. travnja 1531. godine. To je rimokatolički misal tiskan glagoljskim pismom na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku s elementima starohrvatskoga jezika, piše Večernji list.
– Modruški biskup Šimun Kožičić Benja za predložak je imao latinski misal i latinski prijevod Biblije sv. Jeronima (Vulgata). Hrvati su jedini katolici koji su, uz latinski, imali, po crkvenome dopuštenju, i narodni liturgijski jezik prije II. vatikanskog koncila, uglavnom na jadranskoj obali, za vrijeme dok je u Crkvi službeni jezik bio latinski. To je poslužilo kao primjer za uvođenje narodnoga jezika u liturgiju na II. vatikanskom koncilu. Hrvatski crkvenoslavenski jezik je knjiški jezik i nikada se njime nije govorilo. Šimun Kožičić Benja (Zadar 1460. – Zadar 1536.) zaređen je za modruškoga biskupa 7. studenoga 1509. godine. Grob mu je na otoku Ugljanu u franjevačkom samostanu sv. Jeronima, koji je dao sagraditi njegov djed. Stara modruška biskupija bila je na području današnje Gospićko-senjske biskupije. Kožičić je pisac, latinist, prevoditelj i nakladnik, promicatelj glagoljske kulture i hrvatski diplomat u doba turskih osvajanja. Zapaženo je sudjelovao na Petom lateranskom koncilu. Prvi govor održao je 27. travnja 1513., a drugi 5. studenoga 1516. godine pred papom (De Croatiae desolatione – Desolated Croatia). Govorio je o tragičnim prilikama u Hrvatskoj koju su pustošili turski osvajači i tražio pomoć od pape. Biskup Kožičić bio je prognanik nakon što su Turci popalili i uništili Modrušku biskupiju. Sklonio se u Rijeku i tamo je pokrenuo glagoljsku tiskaru, u kojoj je od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. godine otisnuo najmanje šest knjiga, rariteta u svjetskim razmjerima – stoji u Vladinu pojašnjenju značenja “Hrvatskog misala”.
