Kosovski premijer Albin Kurti (48) rekao je u intervjuu za Hinu uoči novog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dopustiti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.
Na sastanku Kurtija i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bruxellesu 2.svibnja bit će predstavljen nacrt statusa općina na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, što je ključna točka pregovora.
Kurti, koji je s Hinom razgovarao u petak na gospodarskom forumu u grčkom gradiću Delfima, još uvijek nije vidio taj nacrt.
Srpska strana u prvi plan stavlja formiranje zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.
Kosovo se, pak, nastoji izboriti da ta zajednica nema izvršne ovlasti, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u BiH.
“S obzirom na insistiranje Bruxellesa rado ću pogledati kakav su to nacrt pripremili, premda smatram da bi bilo bolje da su ga prvo prezentirali meni u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da se ispuni ono što je već dogovoreno 27. veljače u Bruxellesu, postojanje odgovarajuće razine samouprave srpske zajednice prema najvišim europskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina”, rekao je.
“No ono što nećemo dopustiti jest pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u BiH. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, naglasio je.
Kurti tvrdi da u odnosima Srbije prema susjednim zemljama vidi sličnost s Rusijom. “Naša zemlja je, međutim, normalna demokratska zemlja koja daje individualna i druga prava svojim građanima, ali ne dopušta teritorijalizaciju temeljenu na etničkoj pripadnosti jer je to protivno demokraciji i republici”, dodao je Kurti, na vlasti od ožujka 2021.
Poručio je da on služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalnu pozadinu ili vjersku pripadnost, a da će u Bruxellesu osigurati ustavnost i zakonitost na čitavom teritorija Kosova.
“Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što ne smije biti povrijeđeno. Želim normalne odnose sa Srbijom, europske odnose, dobre susjedske odnose. Zaštita manjina nam je važna. Ali ne možemo dati izvršne ovlasti lokalnoj zajednici jer izvršne ovlasti pripadaju vladi i općinama”, naglasio je.
Uz to, želimo ojačati javne usluge koje bi bile ponuđene svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, a ne davati ih zbog etničke pripadnosti”, kazao je.
“Dakle, pričekajmo da vidimo kako će se razvijati sastanak u Bruxellesu”, izjavio je.
Kosovo napreduje
Kurti kaže da će “kao polazna točka” sastanka biti donošenje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, koje je 2008. godine proglasilo neovisnost od Srbije.
“Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tijekom posljednjih desetljeća otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshuminirano iz njih, napose u Batajnici. Dvije grobnica su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, no kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu točku sastanka na visokoj razini”, objasnio je Kurti.
Vođa studentskih prosvjeda 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje (Vetëvendosje), putuje u Bruxelles ohrabren dvama međunarodnim uspjesima ostvarenima prošli tjedan.
Vijeće Europe odobrilo je primanje Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.
Istovremeno je EU ukinuo vize za Kosovare pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španjolske, koja je zadržala prethodni režim.
“Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se ovaj tjedan više Europljanima nego ikada”, napomenuo je Kurti.
Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tijekom kojih je Kosovo “ispunilo sve postavljene kriterije i uvjete”.
“Bilo nam je postavljeno dva i pol puta više uvjeta nego našim susjedima. Sjajno je što od 1. siječnja iduće godine ljudi neće trebati vize za odlazak, studiranje, rad ili posjetu obiteljima u dijaspori. Također, ostvarili smo ogroman napredak u gospodarstvu i demokraciji”, rekao je pozivajući se na izvješća organizacija poput Freedom Housea, Transparency Internationala i World Press Freedoma.
“Potvrdili su nam napredak Kosova u demokratskim standardima, vladavini zakona i ljudskim pravima. Prolazak te prve prepreke prema članstvu u Vijeću Europe jest priznanje našem domaćem napretku”, izjavio je Kurti.
Odlični odnosi s Hrvatskom
“Doista smo zahvalni našim partnerima i prijateljima, uključujući Hrvatsku, koji su nam pomogli da premašimo potrebnu dvotrećinsku većinu glasova da Kosovo bude u Vijeću Europe”, dodao je.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je nakon glasanja da je Hrvatska “snažno podržala” članstvo Kosova.
“Imamo odlične odnose. Kosovo i Hrvatska su dvije zemlje koje su izašle iz procesa raspada bivše Jugoslavije. Početkom 20.stoljeća Jugoslavija je stvorena kako bi nestala ‘velika Srbija’, a na kraju 20.stoljeća Jugoslavija je uništena kako bi nastala ‘velika Srbija”, istaknuo je Kurti.
“Mi koji smo izašli van, stekli slobodu dezintegracijom, jako dobro znamo kroz kakve smo teškoće prolazili. Mi smo prijateljske zemlje, prijateljske nacije, te se veselimo napretku, trgovinskoj razmjeni i gospodarskoj suradnji. Zajednički ćemo doprinijeti sigurnosti našeg kontinenta i koristiti se njome s dvjema najvažnijim organizacijama NATO-om i EU-om. Kosovo teži članstvu u njima, a za ostvarenje tog cilja imamo punu podršku Hrvatske”, rekao je.
Srbija nije demokratska zemlja
Prije tjedan dana su održani izbori u četiri općine na Kosovu sa srpskom većinom, ali su ih uz podršku službenog Beograda Srbi bojkotirali, protiveći se odluci kosovske vlade o preregistrirnju automobila s tablicama izdanim u Srbiji na tablice Republike Kosova.
Srbi su poručili da ne priznaju rezultate izbora provedenih pod bojkotom, odnosno ne žele da njihovim mjestima upravlja pobjednička kosovska manjina.
“Srbija nije demokratska zemlja, ona je hibridni režim. Tamo se na vladu gleda kao na vladanje. Mi u demokraciji vidimo vladu kao služenje. Služimo ljudima, nećemo vladati njima. Zato tamo ne moraju brinuti”, odgovorio je Kurti, dodavši da je pitanje tablica već riješeno u Bruxellesu 27. veljače.
Kurti je 1998. nakon početka rata na Kosovu radio kao tajnik u uredu glavnog političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Godine 1999. u Prištini uhitila ga je srpska policija.
“Nekoliko mjeseci sam bio u zatvoru na Kosovu, koje je Srbija bila okupirala. Tijekom povlačenja srpskih policijskih i vojnih postrojbi sa sobom su poveli dvije tisuće ratnih zarobljenika. Ja sam bio politički zatvorenik koji je postao ratni zarobljenik”, ispripovijedao je.
“U Srbiji sam se mjesec dana vodio kao nestala osoba sve dok nas nije posjetio međunarodni odbor Crvenog križa i konačno zaključio da smo u službenom zatvoru. Ironično, bio sam u Požarevcu, rodnom gradu Slobodana Miloševića”, rekao je.
Bio je osuđen na 15 godina zatvora zbog, kako kaže, “ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Jugoslavije”.
Srpski predsjednik Vučić još prije koji mjesec nazvao ga je “terorističkim ološem”.
Pušten je nakon dvije godine i sedam mjeseci provedenih u zatvoru.
“Mislim da sam preživio, unatoč mučenju i gladi, jer sam bio mlad. Neki stariji ljudi nisu preživjeli”, istaknuo je.
Kurti to danas smatra vrijednim iskustvom “za vođenje zemlje, za pravdu, mir, sigurnost i pomirbu”.
“Vrijeme provedeno u zatvoru je vrijedan dio mog iskustva, premda sam propatio ondje”, zaključio je.
Fenix-magazin/MD/Hina
