U nazočnosti brojnih visokih uzvanika i vodećih hrvatskih poznavatelja Marulićeva opusa predavanje je održao renomirani filolog s višedesetljetnom njemačkom adresom Zvonko Pandžić, predstavivši ujedno svoje bibliofilsko izdanje figurativno kazano – trostruke „Judite“ – s faksimilom Marulićeve izvorne grafije toga prvog književnoga djela na hrvatskome jeziku.
Naime, u Zagrebu je 27. listopada u Hrvatskoj matici iseljenika u sklopu državne manifestacije posvećene čitanju „Mjeseca hrvatske knjige“ održano svečano predavanje s temom „Judita – hrvatska pjesma nad pjesmama“ uz istodobnu promociju Pandžićeva kritičkoga izdanja hrvatskoga nacionalnoga epa, Marka Marulića, Istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena (Dubrovnik: Knjižnica Male braće 2021.). Po riječima filologa Zvonka Pandžića Marulićeva „Judita“ je nacionalni ep u rangu najbolje svjetske književnosti svojega doba. Prema ocjeni filologa Pandžića
Marulićeva „Judita“ stajala je na ključnoj liniji obrane jezičnoga i kulturnoga identiteta Hrvata, što je bila i ostala pretpostavka hrvatske državnosti. Podsjetimo, nesumnjivo najveću netom minulu obljetnicu hrvatske književnosti – pola tisućljeća od prvotiska Marulićeve „Judite“ – u Hrvatskoj su istaknula čak četiri izdanja toga prvoga hrvatskoga nacionalnoga epa. Među njima se bogatstvom opreme, ali i svježinom uvida o „Ocu hrvatske književnosti“ izdvaja trostruko izdanje „Judite“ koje je u nakladi Knjižnice Male braće u Dubrovniku priredio Zvonko Pandžić iz Njemačke.
Taj hrvatski filolog iz Würzburga, otprije je poznat domaćoj javnosti po iznimnim otkrićima Marulićevih rukopisa koje je izložio u svojim znanstvenim radovima i knjizi „Nepoznata proza Marka Marulića“ (2009.). Promovirajući vlastitu knjigu „Judita“ priređivač Pandžić je nazočnima živopisno predočio svoja istraživanja koja su dovela do trostruke knjižne građe tog bibliofilskog izdaja. Prva je u priređivačevoj knjizi tiskana inačica kritičkog izdanja Marulićeve „Judite“ u izvornoj grafiji epa sa pripadajućim znanstvenim aparatom. Druga je otisnuta „Judita“ studijsko izdanje za šire čitateljstvo. Otisnuta je suvremenom hrvatskom grafijom, a manje razumljiva mjesta dodatno je priređivač objasnio. Treća je među koricama Pandžićeva priređivačkog pothvata „Judita“ preslika jedinoga u cijelosti očuvanoga prvotiska iz 1521., koji se čuva u Knjižnici Male braće u Dubrovniku. Preslika je vizualno i grafički atraktivno donesena od 305 do 390 stranice. Uz figurativno kazano te „tri Judite“ otisnut je i predgovor priređivača iznimne jezikoslovne erudicije Pandžića, koji sadrži briljantnu znanstvenu sintezu njegovih spoznaja o tom prvom hrvatskom nacionalnom epu.
Marulić je „Juditu“ , kazao je predavač i priređivač Pandžić, pisao kao zreli autor preuzevši kao podlogu epa biblijsku priču o pobožnoj udovici koja s pouzdanjem u Boga uspijeva osloboditi svoj narod u času velike pogibelji od ohologa osvajača Holoferna. S druge strane, Marulić je uznastojao tu priču uskladiti sa zakonima i najboljim primjerima poetskoga umijeća klasične književnosti svoga doba, odnosno stvoriti umjetnički autorski ep. Uostalom, Marulić nije tek kršćanski pjesnik, niti je bez razloga nazvan „Ocem hrvatske književnosti“, Marulić je zapravo genij hrvatskih novovjekovnih početaka po izboru hrvatskoga narodnoga jezika u pjesništvu, po prvim hrvatskim epovima, dramama, prepjevima i teološkim raspravama…
Marul je svojim djelima hrvatsku književnost već u začetku uzdigao na zavidnu visinu koju zadugo poslije nije postigla ni jedna ina slavenska književnost između Jadranskoga i Japanskoga mora, naglasio je predavač. Marulićev umjetnički jezik mnogo je lakše razumjeti poznajući brojna književna vrela na kojima se napajao. To su klasični latinski pisci (Ovidije, Horacije, Marcijal, Vergilije, Boetije) i ranonovovjekovni talijanski pjesnici, prije svih Dante i Petrarca. Predavač Zvonko Pandžić je zaključio kako je „Judita“ hrvatski nacionalni ep u rangu najbolje svjetske književnosti svojega doba, a Marko Marulić genij hrvatskih novovjekovnih umjetničkih – ne samo književnih – početaka.
U Hrvatskoj matici iseljenika se nadaju kako će Pandžićev nakladnički pothvat u „Mjesecu hrvatske knjige“ posvećenom Europskoj godini mladih stići u sve razrede Hrvatske nastave izvan domovine, kako bi naraštaji učenika hrvatskih korijena koji odrastaju u višejezičnim sredinama diljem svijeta što bolje razumjeli prvi hrvatski nacionalni ep „Juditu“.
Bibliofilsko izdanje „Judite“ priređivača Pandžića fokusirano na prvo književno djelo na hrvatskome jeziku iz više vizura s poticajnim znanstvenim aparatom i u vizualno atraktivnoj grafičkoj opremi dragulj je hrvatske knjižne produkcije 21. stoljeća, čije je mjesto u svakom hrvatskom domu i u svakoj hrvatskoj knjižnici u domovini i iseljenistvu.
Znalac klasičnih i živih jezika Zvonko Pandžić (Drinovci, 1956.) hrvatski je i njemački filozof i filolog, viši studijski savjetnik iz Würzburga u Njemačkoj. Kao jezikoslovac stvorio je golem opus, što ga stavlja na sam vrh najzauzetijih promicatelja hrvatskoga jezika današnjice u europskim okvirima. Više o priređivaču i predavaču na ovoj poveznici: (https://mvinfo.hr/clanak/predavanje-judita-hrvatska-pjesma-nad-pjesmama-zvonka-pandzica). Predavanje je sa zanimanjem pratio, uz renomirane jezikoslovne kroatiste sa većine hrvatskih sveučilišta, vodeći živući hrvatski filolog akademik Stjepan Damjanović, čestitavši predavaču na izvedbi predavanja i nakladničkog pothvata ovog divot izdanja Marulove „Judite“.
Uz izaslanicu predsjednika Hrvatskoga sabora i zastupnicu mr. sc. Zdravku Bušić, svečanom predavanju je nazočila voditeljica Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatskog iseljeništva Ana Marija Frković iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine, te slijedeći uglednici iz domovinske akademske zajednice: prof. dr. sc. Vanda Babić Galić u svojstvu izaslanice ministra vanjskih i europskih poslova koja je ujedno i predsjednica Upravnog vijeća zagrebačkoga Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje; prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora; izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba književnica Milana Vuković Runjić, viša stručna savjetnica za donacije iz Gradskog ureda za kulturu; ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Dinko Čutura; prodekanica za međunarodnu suradnju Hrvatskih studija prof. dr. sc. Sanja Vulić; dr. sc. Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju kao i dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić iz Odjel za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i brojni drugi ugledni stručnjaci hrvatskih baštinskih institucija, uključujući Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.
Među predstavnicima akademske zajednice bilo je više renomiranih profesora Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Zadru i Zagrebu kakav je primjerice prof. dr. sc. Vlado Pandžić. Predavanje je s posebnim zanimanjem pratio povjesničar i književnik mr. sc. Đuro Vidmarović, član Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika i Društva hrvatskih književnika te Dragica Nikolić, dopredsjednica Udruge udovica Domovinskoga rata iz Zagreba. Nakon predavanja razvila se živa diskusija u raznim stručnim skupinama nazočne publike, a profesor Zvonko Pandžić je s užitkom i znalački ulazio u semiotičke dubine svakog postavljenog pitanja, primivši velike pohvale od etabliranih hrvatskih filologa koji su pratili ovaj program Hrvatske matice iseljenika u sklopu „Mjeseca hrvatske knjige“.
Fenix.magazin/MMD/Vesna Kukavica
