Veliko je čudo da su podunavski Hrvati u Vojvodini, izloženi tijekom 150 godina prvo „mađarizaciji“ a potom „srbizaciji“, uspjeli opstati i očuvati svoj identitet, smatra povjesničar Robert Skenderović, čija je knjiga „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“ predstavljena u utorak u Subotici.
„Smatram da je tajna njihova opstanka na ovim prostorima u velikoj kulturnoj i društvenoj aktivnosti koja stoljećima krasi našu zajednicu, ali i u stalnom nastojanju generacija i generacija naših intelektualaca da održe veze s ostalim Hrvatima“, rekao je Skenderović na promociji knjige organiziranoj u sklopu proslave praznika hrvatske manjine u Srbiji – Svetoga Josipa.
Autor je istaknuo da se njegova knjiga o povijesti ovdašnjih Hrvata može tumači i kao doprinos razumijevanju takozvanog bunjevačkog pitanja, odnosno pitanju pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini.
Na temelju svojih petogodišnjih istraživanja Skenderović navodi kako je proces nijekanja hrvatskog podrijetla Bunjevaca počeo za trajanja Austro-Ugarske kako bi se oslabio njihov utjecaj i veze s matičnim narodom.
„Tako je i nastala podvojenost Hrvata i Bunjevaca koja na istim osnovama traje sve do danas, samo od 1918. u kontekstu srpske politike. Osim Bunjevaca, sličan je pritisak bio i na podunavske Hrvate u drugim dijelovima ugarskog Podunavlja pa su do danas ostali snažni regionalni i subetnički identiteti – bunjevački, šokački, racki i dalmatinski“, rekao je Skenderović publici u subotičkoj Gradskoj kući.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u čijoj je nakladi knjiga objavljena, Tomislav Žigmanov rekao je kako je riječ o jednom od njihovih najvažnijih nakladničkih pothvata.
„Stajališta, istraživanja, argumenti hrvatske zajednice o našoj pripadnosti hrvatskom narodu zatomljeni u srbijanskim medijima i nepoznati ovdašnjoj javnosti. Ovo je zato važan prinos raspravi o takozvanom bunjevačkom pitanju, odnosno pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini“, naveo je Žigmanov.
U Srbiji postoje snažna nastojanja da se Bunjevci prikažu kao samosvojna zajednica, koja nema hrvatske korijene.
Fenix-magazin/SIM/Hina
