Bivši ministar vanjskih i europskih poslova RH te rane hrvatski veleposlanik u Njemačkoj od 2008. do 2013. godine dr. sc. Miro Kovač predstavio je u subotu navečer, 13. studenoga, u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Berlinu svoju knjigu pod nazivom “U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije – Hrvatsko pitanje u očima francuske politike, 1914.-1929.”
Brojne goste na početku predavanja pozdravio je sadašnji veleposlanik RH u Berlinu Gordan Bakota, koji je u svom je kratkom pozdravnom govoru između ostaloga istaknuo kako je knjiga dr. Kovača obogatila hrvatsko izdavaštvo. Bakota se pritom zahvalio lokalnom HDZ-ovom ogranku „Stjepan Radić“ i njegovom predsjedniku Kreši Urbanu na pomoći u organizaciji predstavljanja knjige. Među uzvanicima su bili apostolski nuncij u Njemačkoj, nadbiskup Nikola Eterović, generalni konzul RH u Hamburgu, Kristijan Tušek, Zoran Andročec, direktor gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET kao i članovi tog udruženja Dražen Klikić iz Bad Sodena i Tonči Vanjak iz Berlina, dr. Veselko Jovanović, član saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, prof. dr. Miralem Pašić, kardiokirurg u Njemačkom centru za srce Berlin i drugi.
Kovač je govorio o genezi svog djela, ispričao je zašto ga je zainteresirala ta tema, a zorno je opisao što čitatelja čeka na 359 stranica, s time da zadnje 24 stranice čini popis izvora i bibliografija. Knjigu je podijelio u tri dijela pa je nazočne i prošetao kroz ta poglavlja – Položaj Hrvatske prije Prvoga svjetskog rata, Prvi svjetski rat i rađanje Kraljevine SHS (1914.-1918.) te Odnos Francuske i Kraljevine SHS prema hrvatskom pitanju (1918.-1929.).
Kovač u knjizi, koja mu je izašla u biblioteci zagrebačkog nakladnika Alfa „U duhu vremena“, ne analizira samo odnos Francuske prema Hrvatima i ne piše samo o djelovanju francuske vanjske politike prema jugoistoku Europe u razdoblju od izbijanja Prvoga svjetskog rata nego raščlanjuje i bitna pitanja stvaranja jugoslavenske države koja su donijela i sjeme razdora i nesporazuma. Istaknuo je da su Hrvati vjerovali da će se moći nacionalno emancipirati, dok su Srbi bili uvjereni da su oslobodili svoju južnoslavensku braću i da im bivši austro-ugarski teritoriji pripadaju kao nagrada za goleme žrtve koje su podnijeli za vrijeme rata.
U toj šetnji prvom polovicom 20. stoljeća, u kojem se pretumbavala geopolitička karta Europe, Kovač je svako toliko samo činjenicama, i bez uobičajenih jadikovki o teškom položaju nas Hrvata kroz povijest, podsjećao na njihov ekonomski, obrazovni, civilizacijski, financijski i vojni položaj u europskom geopolitičkom okviru na čijoj političkoj sceni nije postojalo hrvatsko pitanje, zašto ga nije moglo biti i zašto se ono na međunarodnoj sceni pojavilo tek 1918., u trenutku stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (naziv Kraljevina SHS – Srba, Hrvata i Slovenaca ustanovljen je 1920.). Rekao je da mu se u radu na knjizi nametnula teza da su Hrvati kao nacija sazreli tek u prvoj Jugoslaviji i da je tu tezu, kao i uvjerenje da su Hrvati predvođeni Antom Trumbićem spasili velik dio hrvatskih zemalja ulaskom u Kraljevinu SHS, svojedobno prezentirao i Franji Tuđmanu, koji se složio da je to u tadašnjim nepovoljnim okolnostima bila jedina moguća pragmatična politika.
Nakon Kovačevog izlaganja, koje je potrajalo dobrih 90 minuta, krenula su mnogobrojna pitanja iz publike.
Fenix-magazin/SIM/ Aleksandra Brnetić Foto: N. Caktaš i A. Brnetić
