Katoličke misije ne djeluju samo u onim zemljama gdje se nalazi hrvatski narod. Crkva u Hrvata vodi brigu o potrebitima po različitim misijskim područjima. O djelovanju hrvatskih misionara i misionarki u svijetu, javnost još uvijek premalo zna. Najveći broj misionara i misionarki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine danas djeluje u Africi. O onima koji su tamo djelovali od kraja IX. do kraja XX. stoljeća mladi etnolog Velimir Bugarin napisao je knjigu.
Nakon što je promovirana u nekoliko gradova, knjiga „ Hrvatski misionari i tradicionalna društva Afrike“ bit će predstavljena i u fojničkom samostanu Duha Svetoga. Knjigu će predstaviti mons. dr. Pavo Jurišić, profesor religijske pedagogije i misiologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i don Donald Marković, župnik župe Pećine i vojni kapelan za Središnju Bosnu. Inače, mons. Jurišić doktorirao je na Teološkom fakultetu sveučilišta Ludwig -Maximilian u Münchenu, a tijekom svog poslijediplomskog studija vršio je službu kućnog svećenika u samostanu sestara Congregatio Jesu (Marije Ward) u Berg am Laim-u, gdje je kao vjeroučitelj i duhovnik ispomagao pri djevojačkoj realnoj gimnaziji koju su vodile sestre.
Ukoričeni istraživački rad autora Velimira Bugarina prvijenac je o etnografijama hrvatskih misionara i tradicionalnih kultura Afrike u kojemu je obrađeno djelovanje naših misionara i misionarki u složenom vjerskom, kulturnom, ekonomskom i političkom kontekstu Afrike. Naglasak u radu je na interkulturnom susretu hrvatskih misionara i misionarki s pripadnicima afričkih tradicionalnih kultura. Bugarin je autor i koautor više knjiga, izložaba, istraživačkih projekata i stručnih članaka. Pored istraživanja etnografija hrvatskih misionara, bavi se i istraživanjem ratne svakodnevice.
Predstavljanje njegove nove knjige upriličit će se u petak, 7. srpnja, s početkom u 19 sati. Na predstavljanje knjige pozvani su svi ljudi dobre volje kako iz fojničkog kraja, tako iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i dijaspore. To ujedno može biti i prilika, onima koji nisu bili u Fojnici, da je pri tom posjete te razgledaju franjevački samostan poznat po svom muzeju, galeriji, arhivu i knjižnicama, kao i ostatak prirodno-graditeljske cjeline koja je u BiH proglašena nacionalnim spomenikom.
Fenix-magazin/Josipa Zeko
