Ubrzo nakon što božićno svjetlo obasja naša srca i unese novu nadu u naš život, svi punoljetni Hrvati i hrvatski državljani imati će priliku izići na birališta i birati novog predsjednika/cu Republike Hrvatske. Dakle, toga 28. prosinca 2014. godine birat ćemo osobu koja će: zastupati našu državu u svijetu, biti zapovjednik oružanih snaga, biti sukreator vanjske politike, imenovati mandatara Vlade, davati pomilovanja i raspisivati referendum. Ovi prosinački predsjednički izbori održavaju se u poprilično neugodnoj socijalno gospodarskoj situaciji u kojoj bruto društveni proizvod (BDP) pada već 12 kvartala za redom i u kojoj je, samo za mandata ove vlade, izgubljeno 31.000 radnih mjesta, dok se trend iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi neprestance povećava. Stoga će, unatoč tomu što predsjednik nema veliki utjecaj na ekonomsku politiku izravno, biti vrlo važno izići na izbore i po svojoj savjesti izabrati predsjednika/cu koji će ponuditi kvalitetni program izlaska iz društvene krize, ali i predsjednika/cu koji svojim karakterom i utjecajem može vratiti optimizam u hrvatsko društvo.
Ivo Josipović: Trenutni je predsjednik svoj sadašnji mandat otpočeo krilaticom »Nova pravednost» ponudivši građanima koncept uvođenja morala i pravde u sve segmente društva i tu valja naglasiti inicijativu o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala što je kasnije uneseno u Ustav. Po struci profesor na Pravnom faklutetu u Zagrebu, ali i skladatelj, ostavlja dojam inteligentnog, mirnog i čovjeka sklonog dijalogu. Međutim, bilo je situacija u kojima i nije govorio državnički, i tu mislim prvenstveno na njegov govor u izraelskom Knessetu, kada je upozorio na ustašku zmiju u hrvatskome narodu, kao i na govor u bosanskohercegovačkoj Parlamentarnoj skupšitni kada je optužio hrvatsku politiku prema BiH tijekom 90-ih. Vodio je poprilično pomirljivu politiku prema Srbiji tj. politiku dobrosusjedskih odnosa u kojoj je Domovinski rat sveden na kategoriju građanskog rata sa podjeljenom odgovornošću. Također njegova orijentiranost prema državama zapadnog Balkana iliti «regije» ostala je bez efekta, a posebno u uvjetima hrvatkog ulaska u EU i nesuradnje sa zemljama srednje i zapadne Europe. Josipović od građana traži novi mandat nudeći im «Drugu Republiku». Program Druge Republike nudi državu: koja je promijenila svoj Ustav i koja funkcionira po najvišim europskim standardima, koja ima novi teritorijalni decentralizirani ustroj, promijenjeno izborno zakonodavstvo, riješeno pitanje referenduma te razvoj industrije uz naglasak na razvoj «zelene industrije».
Kolinda Grabar Kitarović: Bivša je veleposlanica Republike Hrvatske u SAD-u, ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Svoj je predsjednički program predstavila građanima pod nazivom «Za bolju Hrvatsku». Kao okosnica programa nudi se: program reforme državne uprave, reforma regulatornog i pravnog okruženja, poticanje investicija i primjenu novih tehnologija, ujednačen razvoj svih krajeva Republike Hrvatske, razvojna i poštena porezna politika te energetska neovisnost Republike Hrvatske. Najjači adut Kolinde Grabar Kitarović je vanjska i sigurnosna politika. Kolinda Grabar Kitarović svojim iskustvom i ugledom u diplomatskim krugovima, prvenstveno zbog svoje ozbiljnosti, pristupačnosti i znanja stranih jezika, kao i u strukturama NATO saveza, može pomoći Hrvatskoj u pozicioniranju kao snažnog partnera EU i Euroatlanskog savezništva. To partnerstvo omogućuje Republici Hrvatskoj i snažnije ekonomsko pozicioniranje na karti Europe u zajedničkoj europskoj energetskoj politici, u kojoj bi Hrvatska gradnjom LNG terminala postala europsko energetsko čvorište. Kolinda Grabar Kitarović je naglasila da će ojačati partnerstvo sa Njemačkom i da će Hrvatsku afirmirati kao zemlju EU, a ne kao zemlju Zapadnog Balkana. Grabar Kitarović se predbacuje da u kampanju nije ušla iskreno, jer nije dala otkaz na svome poslu u NATO-u, pa se stiče dojam da ni sama nije sigurna u pobjedu na izborima.
Milan Kujundžić: Svoj je program nazvao «Nova Hrvatska» u kojem će tražiti dijalog i konsenzus oko bitnih pitanja za nacionalne interese. Drži da je korisno poticati referendum te smatra da bi se saborski zastupnici trebali birati imenom i prezimenom. Zalaže se za promjenu preambule Ustava u koju bi unio odredbu da je Domovinski rat temelj moderne Hrvatske. Najavio je smanjenje broja ministarstava kao i preseljenje nekih od njih u druge krajeve Hrvatske. Milan Kujundžić je po struci liječnik. Specijalizirao je gastroenterologiju i profesor je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te je dogogodišnji ravnatelj KBC Dubrava. Bivši je član HDZ-a i kandidat za predsjednika te stranke, no na unutarstranačkim izborima za predsjednika stranke 2012 godine, pobjedio ga je Tomislav Karamarko. Nezadovoljan izbornim porazom za mjesto predsjednika HDZ-a, kao i razinom demokracije kako kaže, Milan Kujundžić napustiti će HDZ i osnovati novu stranku pod nazivom Hrvatska zora. Kao predsjednik Hrvatske zore kritizira vladajuće elite koje su dovele do gospodarskog, moralnog i političkog sloma. Hrvatska zora sudjeluje u stvaranju desne koalicije pod nazivom «Savez za Hrvatsku», koju čine osam stranaka. Milan Kujundžić žestoki je kritičar aktualnog predsjednika kojem predbacuje neiskrenost i podršku aktualnoj vladi Zorana Milanovića. Kujundžić kritizira i Kolindu Grabar Kitarović držeći da je ona «lutka na koncu Tomislava Karamarka». Milan Kujundžić tvrdi da je jedino on u stanju pobjediti Ivu Josipovića u prvom krugu.
Ivan Vilibor Sinčić: Najmlađi predsjednički kandidat Ivan Vilibor Sinčić ima 25 godina i apsolvent je elektrotehnike i možemo reći da je potpuni outsider predstojećih izbora. Ivan sudjeluje vrlo aktivno u političko-aktivističkoj organizaciji «Živi zid» koja se bavi sprječavanjem deložacija građana koji ne mogu isplaćivati bankarske kredite. U svome programu Sinčić se zalaže za: otpis dugova, uspostavu monetarne suverenosti Hrvatske, izlazak Hrvatske iz EU i NATO-a, lustraciju, zabranu GMO, zaštitu okoliša. S obzirom na program koji je predstavio Sinčić, teško je zaključiti da bi on mogao biti ozbiljan kandidat za predsjednika države. Njegovu predizbornu kampanju možda bi bilo najbolje shvatiti kao aktivizam koji želi iskoristiti medijski prostor dobiven u predsjedničkoj kampanji, kako bi upozorio na nepravdu u društvu.
Dario Holenda
