Da bi pobijedila u predstojećim predsjedničkim izborima, Kolinda Grabar Kitarović morat će vratiti povjerenje tradicionalnih HDZ-ovih birača koji, razočarani Plenkovićevim ideološkim skretanjem HDZ-a ulijevo, trenutno podržavaju Miroslava Škoru
Piše: Dario Holenda
Iako još svi predsjednički kandidati nisu formalno objavili svoju kandidaturu, poput aktualne hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, čini se kako je hrvatska javnost izabrala svoja tri predsjednička favorita, i to: aktualna hrvatska predsjednica i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović, kandidat SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović te neovisni kandidat i hrvatska glazbena zvijezda Miroslav Škoro, koji je u međuvremenu dobio podršku Hrvatskih suverenista i stranke Most.
Milanović se nametnuo kao glavni izazivač aktualnoj predsjednici
Svoj predsjednički program, dosad je najkonkretnije hrvatskoj javnosti predstavio jedino Miroslav Škoro. On je u svojem programu fokus stavio na proširenje predsjedničkih ovlasti, poput stavljanja veta na pojedine zakonske prijedloge, jačanje referendumskih inicijativa i predlaganja kandidata za suce Ustavnog suda.
Aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je kako će njezin program imati za cilj „jačanje Hrvatske kao države u Europi i svijetu“, što će značiti jačanje institucija hrvatske države i čišćenje državnog aparata od korupcije i nepotizma. A dodatan naglasak stavit će se na jačanje vojske, policije, pravosuđa i gospodarstva.
Kandidat SDP-a Zoran Milanović, još nije otkrio detalje svog predsjedničkog programa, ali je u najavi kandidature kazao kako želi biti predsjednikom „progresivne, moderne, znatiželjne i otvorene Hrvatske“.
Unatoč gubitku parlamentarnih izbora 2016. godine i vrlo loših ocjena rada njegove Vlade te povlačenja s mjesta predsjednika SDP-a i trogodišnjeg izbivanja iz politike, predsjednička kandidatura Zorana Milanovića homogenizirala je lijevo liberalno biračko tijelo, te se on nametnuo kao glavni izazivač aktualnoj predsjednici s minimalnim zaostatkom od svega 1% podrške.
HDZ je dobio novo vodstvo i stranka je krenula drugim smjerom
Neki politički analitičari kažu kako je puno lakše osvojiti prvi mandat nego obraniti postojeći i zadobiti povjerenje naroda za drugi mandat. Toga je svjesna i sama predsjednica, pogotovo s obzirom na činjenicu kako su se u međuvremenu na hrvatskoj političkoj sceni dogodila ideološka preslagivanja i nelojalne koalicije koje nitko nije predvidio uoči parlamentarnih izbora 2016. godine.
Novi liberalan smjer HDZ-a definirao je predsjednik stranke Andrej Plenković kada je raskinuo suradnju s Mostom i ušao u koaliciju s Pupovčevim SDSS-om i HNS-om, te bez šire javne rasprave nametnuo ratifikaciju Istanbulske konvencije, što je dovelo do velikog nezadovoljstva brojnih članova i simpatizera stranke zbog sumnji kako se pod zaštitom ženskih prava zapravo na mala vrata uvodi rodna ideologija.
Novi odmak od biračkog tijela, HDZ je doživio onemogućavanjem referendumske inicijative „Narod odlučuje“, koja je tražila pravedniji izborni sustav koji bi omogućio dopisno ili električno glasovanje s više preferencijalnih glasova, smanjenje broja saborskih zastupnika, ograničenje pojedinih prava nacionalnim manjinama, poput glasovanja o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.
Na dvostruke kriterije, tromost i neefikasnost pravosuđa, po pitanju procesuiranja ratnih zločina počinjenih sa srpske strane u Domovinskom ratu, prvi je ukazao HDZ-ov gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, organiziravši prosvjed u listopadu 2018. godine, s ciljem poticanja državnih institucija na učinkovitiji rad. U javnosti se stekao dojam kako Milorad Pupovac, svojim utjecajem s pozicije vlasti, utječe na rad pravosudnih organa i onemogućuje izvršenje pravde, što se očitovalo u neprocesuiranju brojnih ratnih zločina.
Izbori za Europski parlament 2019., pokazali su kako je takav liberalni HDZ izgubio potporu od najmanje 15% do 20% svojih birača, a upravo je Miroslav Škoro iskoristio tu činjenicu i razočaranim glasačima HDZ-a ponudio ono što im je Andrej Plenković oduzeo onemogućavanjem referendumske inicijative i ideološkim smještanjem HDZ-a u liberalni centar.
Stoga ne čudi što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, svjesna gubitka potpore na desnici, svoju predsjedničku kandidaturu najavila u desnom „Hrvatskom tjedniku“, u kojemu je progovorila o nekim važnim temama iz Hrvatske povijesti, ali i aktualnim političkim pitanjima u kojim je naznačila kako ona svjetonazorski pripada upravo u desni centar.
Da bi pobijedila u predstojećim predsjedničkim izborima, Kolinda Grabar Kitarović morat će vratiti povjerenje tradicionalnih HDZ-ovih birača koji, razočarani Plankovićevim ideološkim skretanjem HDZ-a ulijevo, trenutno podržavaju Miroslava Škoru, računajući kako će padom Kolinde Grabar Kitarović morati otići i Andrej Plenković.
Fenix-magazin/MD/Dario Holenda
