Na obilježavanju 28. godišnjice ubojstva 12 pripadnika vinkovačke specijalne policije koje su pripadnici srpskih paravojnih postrojba ubili 2. svibnja 1991. u Borovu, tadašnjemu Borovu Selu, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da je “možda najbolnije od svega što za taj zločin nitko nije odgovarao pred sudom” te je ocijenila da zbog toga ne možemo kriviti nikoga jer smo za taj propust odgovorni sami.
Na komemoraciji u Borovu, osim članova obitelji i rodbine ubijenih redarstvenika, bili su i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ministri Tomo Medved i Davor Božinović, mnogi saborski zastupnici i drugi koji su do središta Borova došli u mimohodu Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” iz Vinkovaca.
Predsjednica očekuje da državno odvjetništvo, bez obzira na protek vremena, u suradnji s drugim državnim tijelima učini sve kako bi krivci za zločine bili otkriveni i optuženi, uključujući i odgovorne pripadnike bivše JNA.
“To je test ozbiljnosti naše države; prije svega moralni test koji država trajno polaže pred svojim narodom, posebice pred obiteljima ubijenih i nestalih i pred hrvatskim braniteljima. To je dug koji imamo pred svima koji su, poput ovih 12 policajaca, položili život za slobodnu i neovisnu Hrvatsku”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
“Iako nijedna presuda ne može oživjeti naše ubijene i poginule hrvatske branitelje i civile, trajna je zadaća Republike Hrvatske progoniti sve osumnjičene za ratne zločine dok ne budu privedeni pravdi. Za takve zločine nema zastare. Zločinci ne smiju mirno spavati, ali ne smije spavati ni hrvatska država. Stoga želim ponoviti ono što sam na ovome mjestu rekla lani: nisam zadovoljna time koliko su nadležna državna tijela do sada učinila da se istraže zločini nad ovim ubijenim redarstvenicima, ali i nad brojnim drugim Hrvatima, a krivci otkriju i privedu pravdi. Od pravde ne smijemo odustati”, poručila je.
Istaknula je i kako ne želimo živjeti u prošlosti te da ovu tragediju ne želimo iskorištavati tako da produbljujemo podjele i prošlošću opterećujemo mlade naraštaje već želimo zatvoriti najteža pitanja prošlosti i okrenuti se budućnosti, čvrsto opredijeljeni graditi Hrvatsku kao državu ravnopravnih građana, naprednu, uključenu u sve tokove suvremenog razvoja Europe i svijeta. Dodala je kako smo to i pokazali prije 21 godinu dovršenjem političkog procesa mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
Predsjednica je podsjetila i na “trajnu otvorenost” Hrvatske da nastavi dijalog sa Srbijom radi rješavanja otvorenih pitanja, među kojima je pitanje nestalih na prvome mjestu, a koje, kako je rekla, predstavlja temelje daljnjeg dijaloga o drugim otvorenim pitanjima.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnica Marijana Balić poručila je da Hrvatska budno prati pregovore o pristupanju Srbije Europskoj uniji te kako se od nje očekuje da ispuni sve kriterije. “Bez napretka u pronalasku nestalih osoba i iskrenog partnerstva, korak prema naprijed neće biti moguć”, rekla je Balić.
Božinović: Hrvatska neće stati u dokazivanju istine
Izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božičević podsjetio je kako su u Domovinskom ratu poginula i ubijena 762 policajaca, a 26 ih se vodi nestalima.
“Prvi udar primili su pripadnici MUP-a. Smrt i ranjavanje pripadnika posebne jedince iz Vinkovaca nije samo prijeloman događaj Domovinskog rata, nego i jedno u nizu svjedočanstava kako su hrvatski policajci bili odani očuvanju zakona i integriteta naše zemlje”, rekao je Božinović i podsjetio kako je istoga dana kada su ubijena 12-orica redarstvenika u zadarskom zaleđu poginuo Franko Lisica, pripadnik specijane policijske postrojbe, kojemu je u čast tijekom komemoracije izvedena jedna dalmatinska skladba.
Ministar je rekao i da Hrvatska neće stati u dokazivanju istine i pravde sve dok se ne razbistri svako stradavanje u Domovinskom ratu onih koji su branili svoju zemlju.
Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” iz Vinkovaca, saborski zastupnik Stevo Culej zauzeo se za održavanje okruglog stola o događajima u Borovu Selu 1991. godine. Ustvrdio je kako su mnogi prešutjeli ono što se 2. svibnja 1991. dogodilo u tome selu, a ima i onih koji su, kako je rekao, pokušali reći dio istine, “ali su se bojali izreći je jer su dolazeći pred hrvatske institucije vidjeli u njima one koji su bili sudionici događaja u Borovu Selu”.
“Da ne prozivam one koji su svojim nečinjenjem, nedjelovanjem i nesavješću propustili ispraviti nepravdu prema 12 redarstvenika, ali ja ih pozivam da napravimo okrugli stol o temi Borova Sela”, rekao je Culej. Ocijenio je da je nužno zatvoriti stranicu povijesti o Borovu Selu “na pozitivan način kako bi se sjeme zla, koje je već stotinama godina unaprijed posijano, jednom zauvijek zatrlo”.
Nakon prigodnih govora podno spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Predstavnici državne vlasti s predsjednicom na čelu bili su na misi zadušnici u župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima koju je predvodio vojni ordinarij, mons. Jure Bogdan, koji je predvodio molitvu i kod spomen-obilježja u Borovu.
Tijekom poslijepodneva na stadionu HNK Cibalije održat će se atletska utrka Memorijala 12. redarstvenika.
Policajci Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.) ubijeni su iz zasjede nakon što su u noći s 1. na 2. svibnja 1991. dvojicu njihovih kolega – Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića tijekom redovite ophodnje u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojba. U napadu su ranjena 23 policajca.
Fenix-magazin/MD/Hina
