Prioritet je dokidanje prijelaznog razdoblja za hrvatske tvrtke u Njemačkoj
U Düsseldorfu je održan tradicionalni sastanak hrvatskih gospodarstvenika koji rade s izaslanim radnicima okupljenih oko „INGRA Geschaeftsvereinigung-a“. Skupu su nazočili i predstavnici drugih najvećih naših tvrtki u Njemačkoj poput BB Đure Đakovića, Zagreb Montaže i ostalih.
U nazočnosti gostiju iz Hrvatske, rekapitulaciju prvih šest mjeseci naše zemlje u Europskoj unijin iznio je Zoran Andročec, direktor ING-R-RA Industrieservices GmbH u Njemačkoj. Po njegovim riječima, u Njemačkoj kroz kontingent radi 3.500 naših radnika u neslobodnim zanimanjima te još oko 3.000 u slobodnim.
-S jedne strane slobodna zanimanja cvjetaju. Rekordna je godina. Uz izgradnju industrijskih postrojenja, brodogradnja je krenula u velikom zamahu, o čemu svjedoči i uspjeh vodeće firme Tehnomont Brodogradilište Pula. S druge strane sve što je vezano za radne dozvole, i predugi proces odobravanja ugovora o djelu, stagnira. O građevini, gdje usprkos vrhunskim naporima tvrtki VIADUKT, ELKOM i drugih i praktički nultnoj profitnoj stopi, da i ne govorimo. To je čisto preživljavanje, iako gradimo kapitalne objekte desetmiljunske vrijednosti rada, istaknuo je Andročec napominjući da je to sve daleko od našeg očekivanja od ulaska u EU i toga da će naši radnici u desetinama tisuća slobodno raditi vani i vraćati se kroz svoje firme i donositi profite i uštede u Domovinu.
Prijelazno razdoblje
Kada je riječ o problemima s kojima se suočavaju hrvatske tvrtke u Njemačkoj, Andročec za Večernji list pojašnjava:
-Apsolutni nam je prioritet dokinuti za hrvatske državljane i tvrtke prijelazno razdoblje. Ako ostanemo sami u striktnoj regulativi radnih dozvola nakon 01.siječnja 2014., što je izgledno nakon stjecanja potpune slobode za Rumunje i Bugare, nećemo dobivati više poslove, kao skuplji i nefleksibilni. S promjenom sastava Savezne vlade, jednom negativnom retorikom unutar koalicijskih pregovora oko „Werkvertraga“ (ugovora o djelu) i dodjelom resora rada lijevom krilu SPD-a, mogli bi se suočiti sa teškim izazovima. Također, generalno se na razini EU pooštravaju propisi o ugovoru o djelu. Svejedno što nismo nikakva opasnost za njemačko i EU tržište, pozivamo hrvatsku Vladu da što prije pokrene sa svim EU zemljama pregovore o otvaranju tržišta.
Slično kao i Andročec, i ostale mu kolege smatraju da se tržišta najbolje otvaraju gospodarskom suradnjom i projektima u objema zemljama. Svi su veliki optimisti da je to u kratkoročnom razdoblju moguće.
Striktni i ograničavajući propisi Hrvatske
Tijekom sastanka više puta je upozoreno kako je Hrvatska donijela nepotrebne „striktne i ograničavajuće propise“ koje primijenjuje strože od bilo koje druge EU zemlje te time spriječava razvitak naših poslova u inozemstvu ali i dolazak njemačkih investitora u Hrvatsku.
-Pokušavamo biti papskiji od Pape, a birokrati ne vide da će nam kroz to ugušiti posao i nestati će prihoda za hrvatski fiskus i socijalne fondove. Tzv. A1 formular (formular o socijalnom osiguranju kao ulaznica na radno tržište EU) trebao bi biti dereguliran a iza poduzeća koje žele raditi u inozemstvu trebaju stati, i za njih jamčiti i županije i općine, kaže Andročec pitajući se što je alternativa: rad na crno ili prelazak na njemačko osiguranje? Ili, u najgorem slučaju, zaposlenje kod njemačkog investitora i odvođenje naših najboljih kadrova.
Nedostaje visokokvalitetna mlada radna snaga
Ono najvažnije, na što upozoravaju hrvatski gospodarstvenici iz Njemačke, je to da uz postojeću strukturu hrvatske radne snage, rad u inozemstvu neće više biti dugoročan.
-Nema više visokokvalitetne i mlade radne snage iz industrijskog kompleksa u Hrvatskoj, a nema i vodećih visokokvalificiranih kadrova, koji organizacijski mogu pratiti velika gradilišta. Mladi inženjeri ne govore njemački, jer je predugo bila orijentacija samo na engleski, u kojem jezičnom području se samo marginalno radi. Nažalost smo preko polovice kontingenta sveli na obrtničke firme. Bez neke vrsti okrupnjavanja i povezivanja bit će teško dugoročno preživjeti u srazu s velikim međunarodnim koncernima, Andročecove su riječi koje ponavljaju i ostali predstavnici i vlasnici hrvatskih tvrtki koje rade u Njemačkoj.
