Jedno od velikih pitanja pandemije koronavirusne bolesti je koliku zaštitu od koronavirusa imaju ljudi koji su se oporavili od te zaraze. Novo istraživanje sugerira da je razina imuniteta usporediva s onom koja se razvija nakon cijepljenja – barem u prvih nekoliko mjeseci.
Prema rezultatima istraživanja Nacionalnog instituta za borbu protiv raka među stotinama tisuća Amerikanaca koji su bili pozitivni na virus SARS-CoV-2 rizik razvoja naknadne infekcije više od tri mjeseca nakon zaraze bio je oko 90 posto manji u odnosu na ljude koji nisu bili zaraženi i stoga nisu imali nikakav imunitet na virus.
Usporedbe radi, treća faza kliničkih ispitivanja cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna pokazala je da ta cjepiva smanjuju rizika razvoja covida-19 više od 90 posto.
Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu JAMA Internal Medicine u srijedu mogli bi pomoći u odlukama o povratku zaposlenika u urede, a studenata, učenika i nastavnika u obrazovne ustanove te o otvaranju gospodarstva.
“Mislim da smo to znali, da imunost (nakon zaraze) dugo traje”, kaže dr. Monica Gandhi, stručnjakinja za zarazne bolesti na sveučilištu UC San Francisco koja nije bila uključena u istraživanje. “No, to je još vrlo uzbudljivo.”
Tri su stvari o kojima znanstvenici moraju imati podatke kako bi znali koja je biološka vrijednost antitijela protiv koronavirusa, kaže dr. Mitchell H. Katz, koji vodi NYC Health and Hospitals.
To su: pružaju li antitijela zaštitu od infekcije, mogu li se ta antitijela otkriti sadašnjim testovima i, ako pružaju zaštitu, koliko ona traje. Nova studija pruža potvrdne odgovore na prvo i drugo pitanje”, napisao je Katz u komentaru istraživanja.
Znanstvenicu su, ispitujući imunitet na koronavirus, proučavali rezultate više od tri milijuna krvnih testova obavljenih od početka pandemije do 23. kolovoza.
Ukupno 378 606 od tih testova bilo je pozitivno na antitijela na virus SARS-CoV-2 što je znak da je osoba bila zaražena koronavirusom.
Među milijunima testiranih oko 11 posto pozitivnih i 9,5 posto negativnih bilo je kasnije obuhvaćeno drugim testom kojim se tragalo za genetskim materijalom virusa, uglavnom analizom brisa nosa, grla ili iz sline.
Uz pomoć tih rezultata znanstvenici su proučavali postoji li kod ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom manja vjerojatnost u odnosu na nezaražene ispitanika da imaju djeliće virusa te kada nakon zaraze.
Rezultate su podijelili u četiri skupine na temelju raskoraka između testova na antitijela i genskih testova.
Utvrđeno je da je između tri i četiri posto onih koji su bili negativni na testu na antitijela naknadno bili pozitivno na genskim testovima i to se potvrdilo u vremenskim intervalima od 0 do više od 90 dana. Znanstvenici su zaključili da su ti rezultati u skladu s trendom zaraza u zajednicama u kojima su ti ljudi živjeli, pa su se neki od njih nakon negativnog testa na antitijela naknadno zarazili što su pokazali genski testovi.
Usporedili su to s ljudima koji su na početku istraživanja bili pozitivni na testovima na antitijela. Njihovi genski testovi bili su u visokom postotku pozitivni u prvih 30 dana (oko 11 posto) što je po znanstvenicima znak da je još trajalo ‘izbacivanje’ čestica virusa iz njihovih organizama.
Potom je stopa pozitivnih genskih testova pala u drugom mjesecu nakon infekcije na 2,7 posto te na 1,1 posto u trećem mjesecu. Nakon 90 dana samo 0,3 posto ljudi imalo je novu infekciju koja se mogla otkriti genskim testom.
Stopa nove zaraze koronavirusom bila je 10 puta niža kod njih u odnosu na ljude koji nisu bili ranije zaraženi.
Ta razina zaštite činila se usporedivom sa zaštitom koju pružaju cjepiva Pfizer i Moderna u kliničkim istraživanjima, istaknuli su autori studije.
“Naravno, zaštita koju pruža sigurno cjepivo mnogo je poželjnija”, dodali su.
Studija nije analizirala koliko nakon 90 dana od infekcije još traje zaštita. Druga istraživanja pokazala su da se imune stanice u tijelu zadržavaju najmanje osam mjeseci.
Fenix-magazin/IM/Hina
