Hrvatska ima 14 neradnih dana i blagdana, koji mnogima omogućavaju da se tijekom godine odmaknu od posla i radnog mjesta i mimo uobičajenih godišnjih odmora, piše u utorak Večernji list, navodeći da su se u 2023. blagdani tako posložili da su idealni za spajanja s prethodnim ili idućim vikendom, javlja Hina.
U godini koja je pred nama praznici i blagdani su se tako posložili da su idealni za spajanja s prethodnim ili idućim vikendom, s kojima se uz koji potrošeni dan godišnjeg odmora može dobiti dulje pristojno slobodno vrijeme.
Prosinac 2022. nije u tom pogledu dobro pao jer su i Božić i Nova godina u nedjelju, tako da se već u ponedjeljak, 2. siječnja moraju vratiti na posao svi koji nisu sačuvali nekoliko dana godišnjeg za kraj godine. Tko je sačuvao četiri dana godišnjeg, spajanjem Božića i Nove godine može dobiti pristojnih deset dana odmora, pod uvjetom da su mu vikendi neradni.
Prvi tjedan 2023. godine, u kojemu ćemo se svi uhodavati s novom valutom i premetati kovanice po džepovima, ima četiri radna dana kao uvod u dobru godinu jer su Sveta tri kralja u petak.
Nakon toga slijedi dugo tromjesečno razdoblje bez pauza i dodatnog odmora, sve do Uskrsa, koji je iduće godine 9. travnja, kada zbog školskih praznika godišnje odmore rado uzimaju roditelji školske djece.
Praznik rada 1. svibnja bit će u ponedjeljak te će produljiti vikend, dok je Dan državnosti 30. svibnja u utorak te je idealan da se “ukrade” barem jedan dan godišnjeg odmora i skokne na četiri dana do mora.
Lipanj uvijek donosi lijepe prilike za produljeni odmor, Tijelovo 8. lipnja je u četvrtak, kao i Dan antifašističke borbe 22. lipnja te se s jednim danom godišnjeg uz oba datuma mogu dobiti po četiri dana odmora.
Srpanj je slobodan od takvih kombinatorika, no tada kreće masovno korištenje godišnjih odmora, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Fenix-magazin/MD/Hina
