Pravomoćna presuda Vrhovnog suda bivšem premijeru Ivi Sanaderu i HDZ-u, povlačenje optužnice u slučaju Agrokor, rasprave o propustima Uskoka i DORH-a te antikorupcijske akcije u kojima su iza rešetaka završavali političari i čelnici javnih tvrtki obilježili su pravosudnu 2021. godinu, prenosi Hina.
Vrhovni sud je sredinom listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media pa HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne, dok je bivšem premijeru i nekadašnjem šefu te stranke kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Sanader će, osim blaže kazne, državi po pravomoćnoj presudi morati vratiti 14,9 milijuna kuna nesrazmjera imovine i zakonskih primanja, odnosno 1,25 milijuna kuna manje nego što je u prvostupanjskoj presudi odredio zagrebački Županijski sud. I HDZ će uz 3,5 milijuna kuna kazne državi morati vratiti 14,6 milijuna kuna nepripadne koristi.
Najviši sud je 25. listopada potvrdio i prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je Hernadi, nedostupan hrvatskom pravosuđu, kažnjen s dvije godine zatvora.
U nizu presuda Sanader je 2021. dočekao i pravomoćnu oslobađajuću presudu kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen krivnje za prodaju jeftine struje Ježićevoj tvrtki Diokiju na štetu Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Sanader je u zatvoru od travnja 2019. kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju „Planinska“, a sud će bivšem premijeru naknadno odrediti jedinstvenu zatvorsku kaznu.
U jednom od izdanaka krovnog slučaja Fimi medija Vrhovni sud je 21. prosinca potvrdio oslobađajuću presudu zagrebačkog Županijskog suda po kojoj bivši ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin nije kriv za optužbe da je zlouporabom položaja i ovlasti preplatio marketinške usluge agenciji Fimi media.
Vrhovni sud je zaključio kako nije prouzročena nikakva šteta ministarstvu te da agencija nije odstupala od poslovanja ostalih marketinških agencija na tržištu.
Pravomoćno riješene afere Spice i MIG-ovi, Kornatska tragedija…
Sudski epilog dobila je i afera „Spice“ nakon što je Vrhovni sud 23. prosinca preinačio prvostupanjsku presudu i oslobodio Darka Marinca za sklapanje štetnog ugovora, potvrdio osuđujuću presudu Zdravku Šestaku, Josipu Pavloviću i Srđanu Mladiniću te prvostupanjsku oslobađajuću presudu u odnosu na sve optuženike.
Zagrebački Županijski sud oslobodio je 2016. bivšeg potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca i sedmoricu suokrivljenika optužbe da su pokušali preuzeti vlasništvo nad Podravkom te je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna. Uz Polančeca i bivše čelnike koprivničke tvrtke Darka Marinca, Zdravka Šestaka, Josipa Pavlovića i Sašu Romca, Uskok je u aferi „Spice“ teretio vlasnika splitske tvrtke SMS Srđana Mladinića, suvlasnika varaždinske Fima Grupe Milana Horvata te odvjetnika Zorana Markovića.
U aferi remonta vojnih MiG-ova Vrhovni sud povisio je sredinom studenoga Josipu Ćoviću kaznu zbog primanja mita s jedne godine i osam mjeseci na tri godine zatvora, a Ivici Josipoviću potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na godinu dana zbog davanja mita za remont aviona obavljen u Ukrajini, koji je znatno kasnio, a u konačnici neki su zrakoplovi bili prizemljeni.
Vrhovni sud je za dva mjeseca sredinom prosinca umanjio kaznu bivšim čelnicima Vojno-sigurnosne obavještajne agencije (VSOA) Draganu Grdiću i Ognjenu Preostu, koji su sada pravomoćno osuđeni za trošenje agencijskog novca za osobne potrebe na dvije godine i 10 mjeseci zatvora. Odlučujući o žalbama na presudu zagrebačkog Županijskog suda Vrhovni sud je potvrdio kazne tajniku kabineta ravnatelja VSOA-e Zdeslavu Ivankoviću i operativnom dočasniku u kabinetu ravnatelja Denisu Lukiniću koji su osuđeni uvjetno.
Najviši sud potvrdio je 20. siječnja prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zadru kojom je nekadašnji županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica oslobođen odgovornosti za kornatsku tragediju u kojoj je 2007. poginulo 12 vatrogasaca.
Odbjegli Mamić državi platio 52 milijuna kuna
Sredinom ožujka Vrhovni sud je Zdravku Mamiću, kao prvooptuženom u aferi izvlačenja novca iz Dinama, potvrdio kaznu od šest i pol godina, dok je njegovom bratu Zoranu Mamiću smanjio kaznu na četiri godine i osam mjeseci.
Zoran Mamić se u međuvremenu, kao i njegov brat, sklonio u Međugorje u BiH čiji je sud početkom listopada odbio molbu Hrvatske za izručenjem bivšeg Dinamovog čelnika Zdravka Mamića na temelju zahtjeva Uskoka koji vodi novu istragu protiv njega zbog podmićivanja osječkih sudaca koji su sudjelovali u donošenju ranije presude od 6,5 godina zatvora.
Na sudu u Osijeku, čija su dvojica sudaca udaljeni s dužnosti zbog druženja sa Zdravkom Mamićem, u međuvremenu je počelo i drugo suđenje za izvlačenje novca iz Dinama.
Suspendirani sudac osječkog Županijskog suda Zvonko Vekić i njegova prijateljica Nataša Sekulić uhićeni su krajem studenoga u Osijeku zbog sumnje u pranje novca u vezi s kaznenim djelima protiv službene dužnosti koja su od ranije predmet istrage.
Sudac Vekić bio je uhićen i u lipnju skupa s još dvojicom sudaca osječkog Županijskog suda Antom Kvesićem i Darkom Krušlinom, nakon što ih je Zdravko Mamić optužio za primanje mita od 400 tisuća eura.
Mjesec dana kasnije odbjegli Zdravko Mamić je državi namirio 52 milijuna kuna na što ga je obvezala pravomoćna presuda osječkog Županijskog suda za izvlačenje novca iz Dinama, nakon sporazuma koje je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo sklopilo s njegovom suprugom.
Zbog izvlačenja 35,5 milijuna kuna iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u aferi „Remorker“ na osam godina zatvora na zagrebačkom Županijskom sudu krajem prosinca nepravomoćno je osuđen bivši čelnik HGK Nadan Vidošević. S obzirom da je osuđen na više od pet godina iz sudnice je izravno upućen u zatvor.
Niz antikorupcijskih akcija povezanih s pokojnim Bandićem
Na zagrebačkom Županijskom sudu početkom ožujka obustavljen je postupak protiv Milana Bandića u aferi „Agram“ nakon što je dugogodišnji zagrebački gradonačelnik preminuo 28. veljače pa je prvooptuženi u tom predmetu postao suvlasnik tvrtke C.I.O.S. Petar Pripuz.
Optužnicu protiv Pripuza, pokojnog zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te poslovnih partnera gradskih tvrtki u aferi Agram Uskok je sudu predao još sredinom prosinca 2015. Sedam točaka optužnice za nezakonitosti na štetu grada sud je potvrdio u ožujku 2018., dok su tri točke vezane uz zbrinjavanje otpada tada vraćene tužiteljstvu na doradu te su potvrđene krajem listopada 2019.
Pokojni zagrebački gradonačelnik spominjao se i u antikorupcijskoj aferi koja je krajem lipnja rezultirala uhićenjem glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića.
Bačića, koji se iako razriješen dužnosti glavnog ravnatelja nakon puštanja iz pritvora vratio na HRT, Uskok tereti za trgovinu utjecajem jer je s bankama s kojima je surađivao kao šef javne radiotelevizije pokušao ishoditi povoljan kredit za svog prijatelja, suosumnjičenog poduzetnika Milana Lončarića.
Sumnjiče ga i da je pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Bandiću nosio 50.000 eura mita kako bi pogodovao Lončarićevim građevinskim projektima, a za uzvrat je od Lončarića navodno primio stan vrijedan milijun kuna.
Uskok i policija su krajem lipnja u sklopu antikorupcijske akcije zahvatili i voditelja Odjela za hitne intervencije u zagrebačkom Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) Nevena Blaževića te dvojicu građevinara zbog primanja i davanja mita radi namještanja poslova na zgradama u Zagrebu. Dva tjedna kasnije u novoj antikorupcijskoj akciji uhićen je i bivši direktor zagrebačkih Gradskih groblja Patrik Šegota.
Počeo s radom VKS koji je srušio odluku optužnog vijeća u slučaju Agrokor
Početkom godine s radom je započeo Visoki kazneni sud (VKS) koji je sredinom listopada propitao zakonitosti financijskog vještačenja na kojem se temeljila još nepotvrđena optužnica u slučaju Agrokor protiv bivšeg vlasnika Ivice Todorića i suokrivljenika za štetu koncernu od 1,2 milijarde kuna.
VKS je ukinuo rješenje optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda u dijelu kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitog dokaza kombiniranog financijsko-knjigovodstvenog i revizorskog vještačenja. Riječ je o dokumentu koji je izradila poljska podružnica vrtke KPMG, a za koji je država platila 8,6 milijuna kuna. Obrana, s druge strane, tvrdi da je riječ o nezakonitom dokazu jer je na njemu radio i hrvatski ogranak te tvrtke koji je navodno angažirala i kasnija privremena uprava pa sumnjaju u sukob interesa.
Jedna od tužiteljica koja je radila na tom slučaju Mirela Alerić Puklin našla se na meti Uskokovih istražitelja zbog sumnje da je optuženoj Agrokorovoj menadžerici Piruški Canjugi, putem svojeg supruga Gorana Puklina i poznanika Canjugine obitelji dostavljala informacije o stanju predmeta i tajnom postupanju državnog odvjetništva.
Alerić Puklin ostavku u državnom odvjetništvu dala je ranije nakon što joj je suprug uhićen zajedno s bivšim čelnikom Janafa Draganom Kovačevićem.
Uskok se početkom travnja proširio istragu nakon što je Kovačević nepunih pet mjeseci ranije pušten iz istražnog zatvora zbog sumnji da je primio mito od vlasnika tvrtke Elektrocentar Petek. Krešo Petek navodno je podmićivao i nekadašnjeg gradonačelnika Velike Gorice i bivšeg HDZ-ov saborskog zastupnika Dražena Barišića te bivšeg SDP-ovog gradonačelnika Nove Gradiške i saborskog zastupnika Vinka Grgića, kako bi osigurali da njegova tvrtka dobije milijunske poslove.
Kovačevića se proširenom istragom tereti da je nakon informacije da će biti uhićen vrijeme do uhićenja iskoristio za skrivanje 4,5 milijuna kuna kod Gorana Puklina koji tvrdi da je novac njegov. Suprug bivše tužiteljice našao se i u središtu kraka Uskokove istrage koja ga, zajedno s bivšim direktorom logistike Hrvatske lutrije te poduzetnicima Tomislavom Gligorom i Željkom Fadljevićem, sumnjiči za namještanje poslova za razvoj softvera za Hrvatsku lutriju.
Zbog preplaćenih softvera na meti Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) početkom studenoga našla se i bivša ministrica europskih fondova i regionalnog razvoja Gabrijela Žalac koju se, zajedno s bivšim ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU (SAFU) Tomislavom Petricom te vlasnicima IT tvrtki Mladenom Šimuncem i Markom Jukićem sumnjiči za namještanje poslova kojim su EU i RH oštećeni za 13,4 milijuna kuna.
Bivša ministrica obuhvaćena je i u travnju i proširenom Uskokovom istragom u aferi „Vjetroelektrane“, zajedno s bivšom državnom tajnicom i nekadašnjom kninskom gradonačelnicom Josipom Rimac, osumnjičenom da je urgirala u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj kako bi se osigurao kredit za financiranje izgradnje jednog vjetroparka.
Postupak protiv Žalac i ostalih u aferi „Softver“ najprije je vodio Uskok koji je zatvorio slučaj, a kasnije ga je preuzeo Ured europskog tužitelja koji je pokrenuo istragu što je izazvalo lavinu kritika javnosti na račun rada Uskoka i Državnog odvjetništva.
DORH i Uskok na meti kritika
Ravnateljica Uskoka Vanja Marušić priznala je u studenome da je Uskok učinio propust što EPPO nije obavijestio o izvidima u aferi Softver, objasnivši to činjenicom da izvidi više nisu bili aktivni te je odlučno odbacila zataškavanje u tom predmetu.
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek je, pojašnjavajući povlačenje optužnice u predmetu Agrokor, kazala da to ne znači da je DORH odustao. Optužnica će ponovno biti podignuta kad se predmet očisti od eventualno kontaminiranih dokaza na kojima je radila Alerić Puklin, kazala je Hrvoj Šipek sredinom studenoga precizirajući da se nada kako će u ”sljedeća dva do tri mjeseca to uspjeti riješiti i podići novu optužnicu”.
Na kritike tajminga uhićenja bračnog para Puklin i Piruške Canjuge uz sumnje da se radi o micanju fokusa s povlačenja optužnice, Marušić je odgovorila da branitelji osumnjičenih uvijek postavljaju pitanje tajminga, a Hrvoj Šipek je odbacila i tvrdnje da su povukli optužnicu u slučaju Agrokor zbog straha od svjedočenja vještaka Kemala Ismaila.
Javnost i mediji kritizirali su Uskok i zbog odbacivanja kaznene prijave aktualnog gradonačelnika Oroslavlja Viktora Šimunovića početkom studenoga protiv svojeg prethodnika, HDZ-ovog Emila Gredičaka te saborskog zastupnika HDZ-a Žarka Tušeka zbog podmićivanja jer, prema tvrdnjama tužiteljstva, nisu ostvarena bitna obilježja tog kaznenog djela.
I Marušić i Hrvoj Šipek poručile su da ne razmišljaju o ostavkama, a izjave političara o svom radu nisu željele komentirati. Saborska većina u konačnici je podržala godišnje izvješće Zlate Hrvoj Šipek i ona je, kao i ravnateljica Uskoka, ostala na svojoj dužnosti.
Pažnja javnosti skrenuta je na DORH i kada je početkom prosinca Državnoodvjetničko vijeće (DOV) nekadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, nakon stegovnog postupka, razriješilo dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice zbog članstva u masonskoj loži.
Istrage protiv ‘lokalnih šerifa’
Međimurskom županijskom pročelniku Miloradu Novkoviću i policajcu Mariju Severu određen je sredinom rujna istražni zatvor zbog sumnje da su upleteni u dvije odvojene Uskokove istrage u kojima su osumnjičeni međimurski župan Matija Posavec te SDP-ov saborski zastupnik i bivši čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač. Posavec je nakon afere dao ostavku, ali je krajem studenoga ipak pobijedio na prijevremenim izborima te je ponovno postao međimurski župan.
Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije je krajem studenoga prijavio dvojicu požeško-slavonskih policajaca koje sumnjiči da su bivšem gradonačelniku Požege i nekadašnjem saborskom zastupniku Darku Puljašiću odavali podatke o istrazi namještanja natječaja. Uskok je u rujnu, nakon provedene istrage, pred osječkim Županijskom sudom podigao optužnicu protiv Puljašića i njegovog zamjenika Marija Pilona zbog sumnje u trgovanje utjecajem u namještanju natječaja za energetsku obnovu u Požegi.
Sredinom prosinca Uskok i policija osumnjičili su kutinskog gradonačelnika Zlatka Babića i trojicu njegovih suosumnjičenika za podmićivanje zastupnika i trgovanje utjecajem u aferi „Eko Moslavina“. Babića terete da je u zamjenu za glasove nudio poslove i povećanje plaće, a postupak je pokrenut na temelju optužbi koje je iznijela zviždačica Adrijana Cvrtila.
Cvrtila je kao direktorica kutinske komunalne tvrtke Eko Moslavina jesenas u javnost izašla s tvrdnjama da su gradonačelnik Babić i predsjednik kutinskog HSLS-a Davor Kljakić radili pritisak da se u Eko Moslavini zaposle pojedini članovi stranke i rodbina vijećnika ili da im se povećaju plaće, a sve kako bi se osiguralo glasovanje tih vijećnika za proračun i rebalans proračuna.
Početkom godine Uskok je pokrenuo istragu protiv suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mihaela Kovačića, bivše upraviteljice Zajedničke pisarnice Trgovačkog suda u Zagrebu Aleksandre Mažić te stečajnog upravitelja Branka Petanjeka i njegove kćeri, Ive Petanjek, također stečajne upraviteljice. Uskokih s još devetero osumnjičenika tereti za stečajne malverzacije kojima su oštetili stečajne dužnike za više od 30 milijuna kuna.
U 2021. izrečena je i jedna od najvećih kazni – 40 godina zatvora Filipu Zavadlavu koji je 11. siječnja 2020. s 37 metaka iz automatske puške u splitskom Varošu ubio trojicu muškaraca. Splitski Županijski sud ocijenio je da je riječ o jednom od najtežih nedjela u Hrvatskoj koje zaslužuje oštru kaznu kako se takvi zločini ne bi ponavljali.
Fenix-magazin/SIM/Hina
