Broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u posljednjih 7 godina se gotovo utrostručio, pri čemu 79 posto žrtava čine žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja, upozorila je u srijedu pravobraniteljica za ravnopravost spolova Višnja Ljubičić.
“Godine 2015., broj evidentiranih djela nasilja među bliskim osobama iznosio je nešto više od 2000, dok je u prošloj godini premašio 6000”, rekla je za Hinu pravobraniteljica Ljubičić, nakon što je policija uhitila 36-godišnjeg muškarca u Gospiću, osumnjičenog za pokušaj ubojstva supruge i njezinog prijatelja.
U 4 od 5 slučajeva, žrtve spomenutog kaznenog djela su žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja, ističe Ljubičić.
Međutim, s druge strane, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, u istom se razdoblju gotovo prepolovio: sa skoro 14.000 na 8.000.
“Navedeno upućuje da su žrtve sve manje sklone prijavljivati lakše oblike nasilja te zaštitu traže ili se za nasilje sazna tek onda ako ono sadrži elemente kaznenog djela”, rekla je pravobraniteljica.
Ljubičić smatra da mjere opreza nisu dostatno sredstvo zaštite žrtava nasilja u obitelji ili drugih oblika rodno utemeljenog nasilja.
Suzbijanje obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja Vlada RH je prije četiri godina istaknula kao jedan od glavnih argumenata za ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, poznatije kao Istanbulska konvencija.
Bez spomenute konvencije, rodno utemeljeno nasilje bi možda bilo i rasprostranjenije, dodaje Ljubičić, jer su brojni pozitivni pomaci u borbi protiv nasilja nad ženama rezultat implementacije njezinih preporuka.
“Primjerice, postrožene su sankcije za nasilje u obitelji, propisan je progon po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja, sadašnji i bivši partneri kao žrtve rodno utemeljenog nasilja odnedavno uživajuću jednak stupanj pravne zaštite kao i druge bliske osobe, unaprijeđen je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji”, istaknula je pravobraniteljica.
Međutim, smatra kako je ključno pitanje pravilna primjena postojećih propisa i prepoznavanje rodno uvjetovano nasilje kao javno društveni problem, koji je potrebno strože kažnjavati.
Govoreći o represivnoj razini, pravobraniteljica se također zalaže za specijalizaciju sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca za obiteljsko nasilje i jačanje suradnje između policije i državnog odvjetništva u takvim slučajevima.
“Kada je riječ o razini primarne prevencije neophodno je uspostaviti mehanizme stručnog i dugotrajnog psihoterapijskog rada s obiteljima kod kojih je, zbog konfliktnih odnosa, prisutan rizik od pojave nasilja, kao i rada s počiniteljima u cilju njihove društvene reintegracije”, poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Fenix-magazin/MD/Hina
