Mnogi ljudi koji rade „minijob“ (poslovi s manjim brojem radnih sati i ograničenom zaradom) nisu sigurni imaju li pravo na godišnji odmor i koliko on iznosi. Iako minijob nije zaposlenje s punim ili nepunim radnim vremenom, radnici koji ga obavljaju imaju zakonsko pravo na godišnji odmor.
Koliko dana odmora pripada pojedincu, ovisi o broju dana koje osoba u prosjeku radi tjedno, a sve se računa prema pravilima iz njemačkog Zakona o godišnjem odmoru (Bundesurlaubsgesetz).
Prema tom zakonu, zaposlenici koji rade šest dana u tjednu imaju pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što znači 24 radna dana. Ako osoba radi manje dana u tjednu, tada se pravo na odmor smanjuje razmjerno. Izračun se obavlja prema jednostavnoj formuli: broj dana rada u tjednu * 24 / 6. To se može i pojednostaviti, pa se često koristi pravilo da se broj dana rada u tjednu množi s četiri. Na taj način lako se može izračunati koliki godišnji odmor pripada minijob radniku.
Primjerice, ako radnica u minijobu radi dva dana tjedno, tada joj pripada godišnji odmor od 2 × 4 = 8 dana godišnje. Nije važno koliko sati dnevno radi, već broj dana u tjednu kada je aktivna. Dakle, i osoba koja radi dva puna dana tjedno i ona koja radi dva kraća dana imaju isto pravo na godišnji odmor.
No, situacija nije uvijek tako jednostavna. Neki minijob radnici nemaju fiksne radne dane, već njihov raspored varira – ponekad rade jedan, ponekad tri dana u tjednu, ovisno o potrebama poslodavca. U takvim slučajevima za izračun godišnjeg odmora ne može se koristiti samo broj dana u tjednu, već se uzima u obzir ukupan broj dana rada tijekom cijele godine, koji se zatim preračunava u prosječan tjedni broj radnih dana. Na temelju toga određuje se godišnji odmor.
Kako bi se radnicima olakšao izračun, Minijob-Zentrale (središnja ustanova koja nadzire i informira o minijob poslovima u Njemačkoj) na svojoj mrežnoj stranici nudi poseban kalkulator godišnjeg odmora, u koji se mogu unijeti osnovni podaci (poput broja tjedana rada i radnih dana) i sustav automatski izračuna broj dana godišnjeg odmora.
Pri izračunu se ponekad mogu pojaviti nezaokruženi rezultati, primjerice 7,5 dana godišnjeg odmora. U takvim slučajevima vrijedi pravilo da se od pola dana pa naviše zaokružuje na cijeli dan. Dakle, 7,5 dana postaje 8 dana. Međutim, ako ostatak iznosi manje od pola dana (npr. 7,3 dana), taj dio se ne zaokružuje, već se može naknadno iskoristiti kao slobodan sat ili nekoliko sati odmora. Ako radni odnos prestane (npr. otkazom), taj se neiskorišteni dio odmora može isplatiti u novcu.
Vrlo je važno naglasiti da su ovi izračuni minimalna zakonska prava. Poslodavac uvijek može ugovorom ili pravilnikom o radu odrediti veći broj dana godišnjeg odmora od zakonskog minimuma. Ako, primjerice, zaposlenici koji rade puno radno vrijeme u istoj firmi imaju više godišnjeg odmora (npr. 30 dana umjesto 24), tada i minijob radnici imaju pravo na razmjerno veći godišnji odmor, jer prema njemačkom radnom pravu vrijedi načelo jednakog postupanja. To znači da se zaposlenicima s istim obvezama i odgovornostima mora omogućiti sličan tretman, neovisno o opsegu radnog vremena.
Drugim riječima, ako tvrtka svojim stalnim zaposlenicima daje pet tjedana odmora, i minijob radnik koji radi, primjerice, dva dana tjedno ima pravo na 2 × 5 = 10 dana godišnjeg odmora. Dakle, iako minijob ima manji broj sati, to ne znači da radnik ima manja prava na odmor u odnosu na puni radni odnos – samo je broj dana odmora razmjeran broju dana rada u tjednu.
Zaposlenici bi trebali znati da se godišnji odmor mora iskoristiti u istoj kalendarskoj godini. Samo u posebnim slučajevima, uz dogovor s poslodavcem, neiskorišteni odmor može se prenijeti u sljedeću godinu, i to obično najkasnije do kraja ožujka. Također, tijekom razdoblja godišnjeg odmora radnik ima pravo na isplatu redovne plaće – dakle, poslodavac mora nastaviti isplaćivati plaću kao da je zaposlenik radio.
Ukratko, iako se često misli da osobe koje rade minijob nemaju ista prava kao redovni zaposlenici, to nije točno. Zakonski imaju pravo na godišnji odmor, a njegov se iznos lako može izračunati pomoću jednostavne formule ili službenog kalkulatora. Važno je poznavati svoja prava i po potrebi razgovarati s poslodavcem kako bi se osiguralo da su svi uvjeti pošteno primijenjeni.
Fenix-magazin/DP/MMD
