Sve veći broj europskih zemalja kreće prema ograničavanju pristupa maloljetnika društvenim mrežama usred rastuće zabrinutosti zbog utjecaja online platformi na mentalno zdravlje i dobrobit mladih, izvještava Anadolu.
Od Grčke do Francuske, vlade izrađuju ili unapređuju zakone koji bi ograničili pristup korisnicima mlađim od 15 ili 16 godina.
Iako se pristupi razlikuju, smjer je sve jasniji – strože kontrole, jača provjera dobi i veća odgovornost tehnoloških tvrtki.
Grčka je među posljednjima koje su djelovale. Premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je u srijedu da će maloljetnicima mlađima od 15 godina biti zabranjeno korištenje društvenih mreža od siječnja 2027., povezujući odluku sa znanstvenim dokazima o anksioznosti, poremećajima spavanja i ovisničkim dizajnom platformi.
Pozvao je na uspostavu europskog sustava za provjeru dobi korisnika, tvrdeći da sama nacionalna pravila možda neće biti dovoljna u digitalnom okruženju bez granica.
Francuska napreduje sa sličnim mjerama, ali u kraćem vremenskom okviru. Zastupnici su već podržali planove za zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina, iako se detalji još uvijek pregovaraju između dva doma parlamenta.
Predsjednik Emmanuel Macron rekao je da želi da ograničenja budu na snazi do početka sljedeće školske godine u rujnu, uz stroža ograničenja korištenja pametnih telefona u školama.
U Španjolskoj je vlada predložila još viši prag. Premijer Pedro Sanchez pozvao je na zabranu za mlađe od 16 godina, opisujući današnje online okruženje kao “digitalni Divlji zapad”.
Prijedlozi uključuju strože obveze platformi da provjere dob korisnika, kao i novo zakonodavstvo usmjereno na širenje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom bez pristanka.
Austrija planira spriječiti djecu mlađu od 14 godina da otvaraju račune na društvenim mrežama, dok je Portugal već uveo pravila koja zahtijevaju roditeljski pristanak za korisnike mlađe od 16 godina.
Danska, u sjevernoj Europi, i Slovenija, u srednjoj Europi, razmatraju slična ograničenja.
Pojavljuju se i nove inicijative. U Irskoj se vlada priprema uvesti dobnu granicu kao dio nadolazeće Strategije za digitalnu i umjetnu inteligenciju, koja je trenutno na razmatranju u Vladi.
Prema javnoj televiziji RTE, plan će uključivati nacrt zakona kojim se ograničava korištenje društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, s jakim naglaskom na sigurnost na internetu.
Poljska zauzima sličan, iako drugačiji, pristup. Vlasti su najavile zabranu korištenja mobitela u školama za učenike mlađe od 16 godina, koja bi trebala stupiti na snagu 1. rujna. Ministrica obrazovanja Barbara Nowacka rekla je da ovaj potez stavlja Poljsku među zemlje koje žele ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima i izloženost djece društvenim mrežama.
Prema javnoj televiziji TVP World, ta je mjera dio šire zakonodavne reforme koja se opisuje kao ključna za obrazovni sustav.
Njemačka i Italija do sada su zauzele oprezniji pristup. Obje zemlje već zahtijevaju roditeljsko dopuštenje za mlađe korisnike, ali trenutno raspravljaju o tome jesu li potrebna stroža pravila.
U Njemačkoj se očekuje da će vladina komisija kasnije ove godine objaviti prijedloge.
U međuvremenu, Ujedinjeno Kraljevstvo provodi pilot program u kojem sudjeluje oko 300 tinejdžera kako bi se testiralo kako ograničenja poput dnevnih ograničenja vremena provedenog pred ekranom, ograničenja aplikacija i noćnog policijskog sata utječu na dobrobit. Dužnosnici kažu da će nalazi pomoći u oblikovanju buduće politike.
Postoje i znakovi koordinacije na europskoj razini.
Europski parlament pozvao je na minimalnu dob od 16 godina za samostalan pristup društvenim mrežama, dok će mlađim tinejdžerima biti dopušteno korištenje platformi uz roditeljski pristanak. Također je bilo zabrinutosti zbog značajki poput beskonačnog pomicanja, za koje kritičari kažu da potiču prekomjernu upotrebu.
Prošlog prosinca Australija je uvela ono što se općenito smatra prvom nacionalnom zabranom društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Zakon zahtijeva od platformi poput Instagrama, TikToka i Snapchata da spriječe maloljetnike u stvaranju ili održavanju računa, a tvrtke se suočavaju sa značajnim kaznama ako se ne pridržavaju zakona.
Australski model odgovornost čvrsto stavlja na tehnološke tvrtke, a ne na roditelje. Rana izvješća sugeriraju da su milijuni računa povezanih s maloljetnim korisnicima uklonjeni, iako je provedba bila teška.
Provjera dobi bez prikupljanja osjetljivih osobnih podataka i dalje predstavlja tehnički izazov, a postoji zabrinutost da bi mladi korisnici mogli pronaći načine za zaobilaženje pravila.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
