Slikar iz Dubrovnika, Ante Barišić autor je osebujnog, nesvakidašnjeg opusa u aktualnoj hrvatskoj likovnoj produkciji. Njegovo djelo pripada sadašnjosti i budućnosti. Za Fenix-magazin.de je otkrio što je NFT, te na što ga je potaknulo na novi ciklus slika, te koji su mu planovi za budućnost.
Razgovarao: Miroslav Pelikan
FM: Možete li nam naprije otkriti što je NFT?
Barišić: Ako želite kupiti ili prodati digitalnu umjetnost, potrebna vam je potvrda o autentičnosti koja dokazuje da je umjetničko djelo originalno. Ovaj digitalni certifikat vlasništva naziva se NFT. Nitko ne posjeduje NFT, čak ni ako vrijedi milijune dolara. Nakon što se proda, može dalje slobodno cirkulirati, ali samo oni koji imaju vlasnički list smiju njime trgovati.
NFT je pohranjen kao kod na blockchainu. Blockchain stavlja kod u decentraliziranu pohranu i sprema svaku transakciju kao šifriranu datoteku kako bi se spriječila prijevara. Pronalaženje potencijalnih kupaca nisu usmjereni samo na klasične kolekcionare umjetnina, već bi trebali privući i početnike koji su prije imali malo ili nimalo veze s umjetnošću.
FM: Moramo primjetiti kako niste nepoznat autor u svijetu digitalne umjetnosti?
Barišić: Ja sam vama u ranijim razgovorima obećao da ću se uključiti u ponudu ovoga oblika umjetnosti, što je za digitalnog slikara sasvim normalno. Ipak ova kolekcija je veliki projekt za mene a nadam se i šire. Moram priznati da sam kod kovanja moje kolekcije imao neku čudnu (nevidljivu) podršku od Opensea. Očito je da nisam baš neprimijećen u svijetu digitalne umjetnosti. Ta podrška mi puno znači s obzirom na moje planove i oblikovanje novih kolekcija.
FM: Je li Vas za novi ciklus potaknula serija Game of Thrones?
Barišić: Točno. Game of Thrones je planetarno popularna serija. Ja sam prije samoga snimanja 2011. imao priliku pratiti pripreme za snimanje i upoznati neke od izvođača. Poslije toga sam u nekoliko navrata slikao portrete britanske glumice Emilie Clarke koja je igrala jednu od glavnih uloga. Igrom slučaja sad sam na Facebooku u grupi Game of Thrones koja okuplja preko dva milijuna članova a administrator grupe je Emilia Clarke. Ako ovaj razgovor bude objavljen, prvo ću ga predstaviti ovoj grupi od preko dva milijuna Game of Thrones fanova.
FM: Serija se snimala u Dubrovniku?
Barišić: Da, 2011. u rujnu se pripremala scenografija sa mnoštvom srednjovjekovnih rekvizita u Ulici Sv. Dominika. Bio sam oduševljen i zamolio sam glavnog dizajnera da mi dopusti uraditi neke skice i snimke. Moram priznati da mi tada nije bilo na umu ovako nešto, jer u to doba nije bilo NFT-ova a digitalna umjetnost je bila u povojima. Mene su tada privukli motivi kao podloge za oslikavanje mrtve prirode.
Ali, kako je snimljen film koji je veliki svjetski hit, a dio njega je sniman u Dubrovniku baš u ovoj ulici, za koji sam već posjedovao popriličnu dokumentaciju a u međuvremenu se pojavio NFT, riješio sam to sve pretvoriti u moju kolekciju. Osobno mislim da je to jedna fantastična ideja, jer sam u 360 slika prikazao ono što se inače ne prikazuje kod snimanja filmova.
U svijetu postoji ogroman broj ljubitelja ove popularne serije pa mislim da nisam pogriješio. Čak mislim da bi i profesionalci mogli vidjeti priliku za ovu popriličnu rijetkost. Ja nisam predstavio scene iz filma već scenografiju prije snimanja.
FM: Možete li približiti NFT čitateljima?
Barišić: Velika većina NFT umjetnika se profesionalno bavi grafičkim i web dizajnom, što se vidi i u njegovoj umjetnosti. To je uglavnom generativna umjetnost koju stvaraju algoritmi. Za razliku od njih ja se bavim digitalnim slikarstvom koje se od analognog razlikuje samo u alatima sa kojim se radi. Smisao moga ulaska u područje umjetnosti prije 15 godina, bio je i ostao ‘istraživanje digitalnih medija u ostvarivanju likovnih djela’.
NFT-ove je izmislila i omogućila moderna tehnologija pa su profesionalni dizajneri shvatili da je to njihovo područje djelovanja na čemu imaju podršku velikih digitalnih korporacija. Primjera radi, jedna od najuspješnijih kolekcija koja ima 10000 NFT-ova i prodaje pojedine radove po cijeni od nekoliko milijuna dolara se sastoji od sličica majmuna koji su za mene svi isti. U svijetu vrednovanja umjetničkog izražavanja kakvoga poznajemo ova kolekcija nema veze sa slikarstvom.
Pa i Beepleove slika prodana za 69 milijuna dolara nikada ne bi dospjele u konvencionalni svijet umjetnosti. Jezik i teme NFT svijeta moraju prijeći dug put da bi se uskladili s usporedivim publikacijama ili kritičkim raspravama o umjetnosti. Dakle u usporedbi sa postojećim NFT svijetom ja sam slikar, što ne mora biti moja prednost. Rekao sam da većina prikazanih NFT-a liči na isječke iz crtanih filmova. NFT-ovi s biljkama i hibridnim strukturama prenose samo osjećaj ugode, dok drugi komadi žele biti smiješni ili čak nepristojni. Kolekcionari koji se odluče za kupnju mojih NFT-ova dobit će osim datoteke visoke razlučivosti i kompletan fizički rad na platnu ispisan tintama na bazi ulja i završen s tri sloja umjetničke verniže, koja štiti sliku od UV zraka i čini je otpornom na prljavštinu i vlagu. Nadalje dobit će certifikat o izvornosti s mojim potpisom, kao i kompletno autorsko pravo.
FM: Mijenja li se umjetnost?
Barišić: Mijenja se totalno. Digitalno doba je iznjedrilo nove umjetničke discipline koje prije nisu bile poznate i moguće. Većina tih disciplina je nezamjenjiva i svijet ne bi mogao živjeti bez njih. Mlade generacije će brzo zaboraviti stare načine umjetničkog izražavanja i prihvatiti novo kao svoje. Iznimka može biti analogna vizualna umjetnost koja ima priliku da preživi, pa čak i dobije na vrijednosti ali samo u segmentima koji su neostvarivi u digitalnim medijima.
FM: Koliko je NFT popularan?
Barišić: NFT je upravo zato postao popularan jer prosječnom konzumentu kulture pruža mogućnost kakvu nikada do sada nije imao. Naravno da i ovdje već postoje tržišta s ekskluzivnim pristupom koje daju mogućnosti sudjelovanja samo bogatim članovima. NFT-ovi čine umjetnost dostupnijom svima, iako mogu biti i strojevi za zarađivanje novca. Čini se da je glavni cilj privući potencijalne kupce ovoj novoj vrsti umjetnosti i učiniti sve pobjednicima.
FM: Možete li nam otkriti Vaše planove za budućnost?
Barišić: Sad je došlo vrijeme kad mogu ostvariti sve što želim, zahvaljujući ogromnom gradivu kojega sam savladao ovih 15 godina.
Sređujem moje kompletne radove. Mnogi od njih su sada samo povijest, ali ih ne želim baciti u koš za smeće, jer predstavljaju razvoj. Želim to ostaviti iza sebe.
Fenix-magazin/SČ/Miroslav Pelikan
