Europske zemlje će po svemu sudeći uspjeti napuniti plinska skladišta prije zime onako kako su planirale, ali će troškovi iznositi više od 50 milijardi eura, deset puta više od prosjeka troškova punjenja prošlih godina, piše Reuters.
Europske vlade strepe da će rusko smanjenje opskrbe kroz glavni plinovod – Sjeverni tok 1, uzrokovati velike probleme Njemačkoj i drugim zemljama u nastojanju da napune podzemna plinska skladišta. Čini se ipak da ih Nijemci uspijevaju puniti kombinirajući smanjenje potražnje, prelazak nekih elektrana na ugljen i povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Prosječna razina popunjenosti europskih skladišta plina prošli tjedan je bila 70,5%, pokazuju podaci Gas Infrastructure Europe (GIE). Europska unija planira 80-postotnu popunjenost skladišta do 1. studenoga kako bi osigurala rezerve za za zimske mjesece najveće potražnje. EU je također odredio privremene ciljeve za svaku zemlju i za svaki mjesec.
Njemačka, koja je najteže pogođena smanjenim protokom plina iz Rusije, ambicioznija je i namjerava do studenoga napuniti 95% skladišta. Pomaže joj povećani uvoz LNG-a. Procjenjuje se da je EU u prvoj polovici godine uvezao 21,4 milijuna tona LNG-a. Lani je u istom razdoblju uvezao 8,2 milijuna tona.
U lipnju je prvi put u povijesti doprinos američkog LNG-a u opskrbi Europe plinom bio veći od plina iz Rusije.
Unatoč tome što je Europa na dobrom putu da ispuni ciljeve popunjenosti plinskih skladišta, analitičari upozoravaju da je njena ovisnost o ruskom plinu daleko od kraja te da Europa ostaje ovisna o tome koliko će zima biti hladna i koliko će ruskog plina prema Europi poteći na proljeće. Neizvjesnost u oba slučaja vjerojatno će održati visoke cijene čak i ako zalihe nastave rasti tijekom sljedećih mjeseci.
Analitičari i industrijski stručnjaci upozoravaju da bi punjenje skladišta do ciljanih razina bilo nemoguće ako Rusija potpuno prekine opskrbu Njemačke kroz plinovod Sjeverni tok 1.
U međuvremenu, za punjenje skladišta zadužene su prvenstveno privatne tvrtke kojima su europske vlade ponudile poticaje, kredite i subvencije kako bi im pomogle pri kupnji plina dok su cijene dosegnule rekordne visine.
Cijena plina na nizozemskom čvorištu TTF koja je referentna za Europu, gotovo se utrostručila od početka godine zbog usporavanja isporuke ruskog plina kroz Sjeverni tok 1 i skučenog globalnog tržišta. Zbog toga je kupnja plina na veliko skupa.
Smatra se da bi hipotetska zamjena Sjevernog toka 1 tijekom zime plinom iz drugih izvora, a na temelju terminskih cijena na TTF-a za zimsku sezonu, koštala Europu više od 50 milijardi eura, oko 10 puta više od prosječne cijene proteklih godina.
Fenix-magazin/SČ/Hina
