Poznati hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu dao je nekoliko savjeta o tome što činiti kod pojave koronavirusa i poručio kako ne treba širiti paniku.
Njegove savjete kroz osam točaka donosi Večernji list.
1. Pratiti savjete zdravstvenog sustava, što uključuje epidemiološko praćenje, prijavu simptoma, brzu identifikaciju i potvrdu osoba zaraženih virusima te njihovu pravilnu izolaciju. To uključuje i detaljnu pravilnu obradu osoba s kojima su bili u kontaktu. Na taj način lokalno će se ograničiti nepredviđeno širenje COVID-19.
2. Održavati pravilnu higijenu, prati ruke, izbjegavati mjesta okupljanja velikog broja ljudi gdje se virusi šire, održavati zdravstveno stanje kroničnih bolesnika koji pate od dijabetesa, tumora, imunoloških bolesti, smanjiti pušenje itd.
3. COVID-19 nije mnogo smrtonosniji od virusa gripe koje imamo svake godine i od koje umire i više od 60 tisuća osoba godišnje. No širi se dosta brzo i potreban je adekvatan odgovor zdravstvenog sustava. Najugroženije su osobe starije od 60 godina i kronični bolesnici. Njima je potrebno posvetiti posebnu pozornost.
4. Nužno je pravilno i činjenično informiranje javnosti bez bombastičnih naslova – važno je da javnost bude pravilno informirana o načinu širenja i opasnostima te da dobije instrukcije o poduzetim mjerama.
5. Potrebna je kultura pomoći i suosjećanje društva, a ne stigmatiziranja oboljelih. Medijska histerija stigmatiziranja pojedinaca može dovesti do prikrivanja, bržeg širenja, nasilnih napada i nepotrebnih opasnosti za pojedinca i društvo.
6. Ne širiti paniku i histeriju u javnosti. Pretjerana revnost i poruke političara katkada čine više štete nego koristi. Važno je slušati savjete liječnika, znanstvenika, epidemiologa i stručnjaka javnog zdravstva.
7. Najave zatvaranja granica pojedinih država u EU su nepotrebne. Virusi ne poznaju granice i već su se proširili u gotovo sve zemlje EU. Pitanje je samo vremena kada će se to i potvrditi, no to nije mjesto za paniku jer najveći broj zaraženih ima benigne simptome koji često prođu neopaženi. Potreban je jedinstven stav EU službi i zajedničko informiranje i djelovanje.
8. Posebno je važno shvatiti da je neophodno ulaganje u znanost prije pojave ovakvih virusa. Odgovor cjelokupne znanstvene zajednice širom svijeta vrlo je pozitivan. Suradnja i dijeljenje podataka, brzo objavljivanje omogućeni su uz limitirana sredstva. Pritom je potrebno pohvaliti i znanstvenike u Kini koji su odigrali veliku ulogu u sekvencioniranju i dijeljenju važnih informacija te WHO, organizaciju koja je koordinirala sve informacije.
Fenix-magazin/MD/Večernji list
