U sklopu “EU – Kulturnog salona” u Domu Europske unije u Beču, u ponedjeljak navečer u središtu pozornosti našla se je Hrvatska. Njena prošlost i budućnost. Ili preciznije rečeno “Povratak Hrvatske u Europu”, kako je naslovljena i knjiga, koju je poznati austrijski novinar Otmar Lahodynsky promovirao u sklopu večeri.
Iz Beča: Snježana Herek
Organizatori skupa, na koji je Lahodynsky na panel raspravu pozvao neke od značajnih hrvatskih, austrijskih i EU političara koji su pratili Hrvatsku u ključnim godinama, dok je još koračala tražeći priključak europskoj obitelji i međunarodnoj sceni, bilo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji na čelu s veleposlanikom Danielom Glunčićem i Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču s predsjednikom Wernerom Vargom.
Goste i uzvanike su uvodno pozdravili hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić i voditelj Predstavništva Europske komisije u Austriji Martin Selmayr. Posebice, Edith Mock, suprugu pokojnog austrijskog ministra vanjskih poslova i osvjedočenog hrvatskog prijatelja dr. Aloisa Mocka, Reinholda Lopatku kandidata Narodne stranke (ÖVP) za predstojeće europske izbore, slovenskog veleposlanika u Austriji Aleksandra Geržinu te ostale nazočne strane veleposlanike akreditirane u Austriji.
U izuzetno zanimljivoj panel raspravi, koju je vodio Lahodynsky, uz Selmayera, sudjelovali su i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, te sadašnja načelnica Uprave za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Dubravka Kobaš Lučić.
S austrijske strane o Hrvatskoj su govorili “narodnjak” (ÖVP) Franz Fischler, bivši povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo koji je prethodno bio i austrijski ministar poljoprivrede, a nakon isteka mandata u Bruxellesu i pet godina savjetnik Vlade Republike Hrvatske za pristupne pregovore s EU, te socijaldemokrat Hannes Swoboda, bivši zastupnik Socijaldemokratske stranke Austrije (SPÖ) i voditelj njenog izaslanstva u Europskom parlamentu, koji je bio u vrijeme pristupnih pregovora naše zemlje s EU i izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku.
U svakom slučaju svi panelisti su se složili da se je desetogodišnji put Hrvatske na mjesto koje joj pripada u srcu Europe, iako je bio izuzetno dug i mukotrpan, “isplatio”. Uz pregršt pohvala i obrazloženje kako je Hrvatska danas ne samo članica EU-a nego i njen pouzdan partner koji zajedno s ostalim članicama Unije kreira zajedničku europsku politiku. I ono što je posebno naglašeno, od prošle godine je članica Schengena i eurozone, kao i zemlja “uzor” državama jugoistočne Europe na njihovom europskom putu traženja priključka EU.
“Ono što je bilo važno je da su danas ovdje nazočne bile osobe iz ključnih godina vezanih uz stvaranje Hrvatske i njenu samostalnost, teško ratno i poslijeratno razdoblje, te pristupne pregovore s EU, koji su bili svjedoci tih događanja”, rekao je veleposlanik Glunčić.
“Hrvatska je u međuvremenu postala jedna od središnjih europskih država, koja zajedno s ostalim članicama kreira europsku politiku i usmjerava daljni razvitak Unije. A taj je razvitak vezan i uz energetiku, u kojoj važnu ulogu ima, i imat će naš LNG terminal na otoku Krku, koji bi ubuduće trebao opskrbljivati srednju Europu, Austriju, Bavarsku itd ali i jugoistočnu Europu plinom. To je najbolja potvrda da itekako gledamo na dobrosusjedske odnose i stabilnost regije važne za cijelu Europu”, naglasio je hrvatski veleposlanik u Austriji, posebno zahvalivši Austriji i Aloisu Mocku na svemu što su učinili za samostalnost Hrvatsku.
“Ova je knjiga dobra prigoda da se osvrnemo na prošlost, iz koje se mnogo toga može naučiti za budućnost. Hrvatska je uspjela! Zahvaljujući svom izuzetno dobrom političkom angažmanu i diplomatskim vještinama ušla je u Europsku uniju i nakon toga, vrlo brzo u njeno srce. Bio je to vrlo težak posao, ali danas je u središtu te iste EU i zajedno s Njemačkom, Francuskom i drugim članicama koje su osnovale, sudjeluje u donošenju i provedbi odluka. Sada i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sjedi za istim stolom sa svojim europskim kolegama i kreira zajedničku politiku” rekao je predstavnik Europske komisije u Austriji Selmayr.
“Siguran sam da će na kraju ove godine, kada završe europski izbori i bude izabrana nova institucionalna konstelacija, Hrvatska igrati jednu od centralnih uloga”, istakao je dodavši:
“Hrvatska nije mala zemlja nego velika, ambiciozna i usmjerena postignućima, zato ju svi volimo. Osim toga ima odlične, dobro izučene diplomate sa sjajnim znanjem stranih jezika, što smo danas i ovdje vidjeli”.
Selmayr je ustvrdio kako je sada važno dati snažnu potporu zemljama zapadnog Balkana na njihovom europskom putu, “kako bi što prije ušle u Europsku uniju i ne bi došle pod utjecaj Rusije i Kine”.
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić se je prvo osvrnuo na borbu Hrvatske za svoju neovisnost, podsjetivši nazočne u prepunoj dvorani da je naša zemlja bila “žrtva velikosrpske agresije”, a potom i na aktualnu geostratešku situaciju u regiji koja je, kako je rekao, nakon brutalne agresije na Ukrajinu promijenila geopolitičku situaciju u Europi i svijetu.S posebnim osvrtom i na aktualni problem ilegalnih i legalnih migracija.
Kako je Granić rekao, najvažnije mu je bilo nazočnom skupu ukazati na sljedeće činjenice:
“Nakon referenduma o suverenosti koji je raspisao predsjednik Tuđman jer Slobodan Milošević nije želio ništa drugo osim velike Srbije, Hrvatska u tom trenutku nije imala pomoć niti jedne međunarodno priznate države, osim što su na našoj strani bili Sveta Stolica, sam Papa osobno i Alois Mock. Njemačka se je uključila i bila glavni čimbenik sredinom kolovoza 1991. godine”, istakao je Granić.
Kao drugu važnu činjenicu vezanu uz aktualnu geostratešku situaciju na jugpistoku Europe nakon ruske agresije na Ukrajinu, Granić je napomenuo kako je Hrvatska “snažno vezana uz EU i NATO saveznike, članica je Schengena i eurozone te bilateralno pomaže Ukrajini, dok u našem susjedstvu Srbija nije uvela sankcije Rusiji, Dodik otvoreno govori o secesiji, a Crna Gora je promijenila vlast, koja je bliska s Ruskom Federacijom i Srbijom”. Naglasio je kako je uloga Hrvatske i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića” izuzetno važna kako unutar naše zemlje tako i unutar EU-a”.
Vezano uz ilegalne migracije rekao je kako je to “svjetski problem”, posebno Europske unije, ali i Hrvatske unutar nje, koja ima vanjsku granicu od više od 1.100 km prema Bosni i Hercegovini i preko 200 km prema Srbiji. Za legalnu migraciju je rekao kako u Europu pa tako i u Hrvatsku dolazi sve više stranih radnika, te je važno imati zajedničku europsku strategiju u borbi protiv migracija.
“Veseli me da smo od govornika na skupu, koji su svjedoci vremena nastajanja i europskog puta Hrvatske dobili mnoštvo pohvala. Ono što mi je važno bilo danas ovdje reći je da Hrvatska uspješna i ambiciozna država, kojoj ništa nije palo s neba nego je uporno i teško radila da dođe do onoga što je danas. I to stalno postavljajući nove ciljeve i nove ambicije: izboriti neovisnost, ući u EU, ući u Schengen, eurozonu i dalje se razvijati. Stoga nije čudno da smo predvodnici integracijskih procesa u EU i u regiji jugoistočne Europe”, rekla nam je načelnica Uprave za Europu u MVEP-a RH Dubravka Kobaš Lučić, koja je od voditelja predstavništva Europske komisije u Austriji Selmayera dobila niz pohvala za njeno odlično znanje njemačkog jezika.
“Ono zbog čega je Hrvatska cijenjena u EU je da imamo talent za traženje konsenzusa, kompromisa, znamo koji su naši interesi, ali nismo okrenuti samo prema sebi nego i prema regiji, čiji smo, uz Austriju i još neke zemlje, najveći zagovornik ulaska u EU, uz ispunjenje zadanih kriterija. Ali djelujemo i šire i pomažemo Ukrajini, prenosimo naša iskustva, pomažemo u razminiravanju itd.”, istaknula je Kobaš Lučić.
Bivši povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo Fischler je podsjetio na neke za Hrvatsku teške trenutke na njenom europskom putu. Između ostalog na desetogodišnje čekanje na prijem u EU.
“Problem je bio da je EU svoju ponudu za otvaranje pregovora istovremeno dala i Hrvatskoj i Turskoj, oko čijeg prijema je vladala velika zdvojnost. Uvidjevši da se napretkom kandidatkinja može vrlo učinkovito upravljati, zemlje članice iznašle su novu metodu pregovaranja, koja je znatno otežala uvjete prijema pa je kod Turske samo na području reformi poljoprivrede formulirano čak 80 kriterija koje je trebala ispuniti. Ono što je manje poznato je, da je tako Hrvatska zapravo postala žrtva pitanja otvaranja pregovora s Turskom”, istakao je Fischler.
Govoreći o budućnosti Hrvatske Fischler je rekao kako je važno bilateralne odnose između Hrvatske i Austrije dalje produbiti i intenzivirati, jer “postoje brojne mogućnosti za zajedničke projekte”, kao i za “zajednički nastup u Bruxellesu”. Dodao je kako je važno da Hrvatska nastavi s modernizacijom i da nije uputno da “sve gradi samo na turizmu već su važna ulaganja i u druge uslužne djelatnosti, te industriju, znanost, inovacije i razvoj demokracije, jer “vrag ne spava”. Pozvao je na brzu integraciju zemlja zapadnog Balkana u EU, da ne dođe do frustracije i gubljenja interesa za članstvo u EU, što bi, prema njegovim riječima mogle iskoristiti Rusija i Kina.
Kao izuzetno važno je istakao “povratak povjerenja u politiku”, posebice u Europi, ako se, kako je Fischler rekao “ne želi prepustiti podij desničarima i ekstremnoj desnici”.
Bivši zastupnik austrijskih socijaldemokrata u Europskom parlamentu i tadašnji izvjestitelj za Hrvatsku Swoboda je rekao kako se zalagao za ulazak Hrvatske u EU i prije nego su počeli hrvatski pregovori, uvidjevši kako je to “važno za stabilnost i mir” u regiji i cijeloj Europi”.
Ispričao je pojedinosti o “stiskanju” Hrvatske i njenom ne baš jednostavnom poduzimanju koraka i mjera koje je tražila Europska komisija i Parlament kao temelje za pristupanje Uniji. To su bili intenziviranje borbe protiv korupcije, reorganizacija pravosuđa, reguliranje hrvatske konkurentnosti i rješavanje teškog pitanja granice sa susjedima.
Kao posebno teške i zahtjevne zadaće Swoboda je naveo arbitražu između Hrvatske i Slovenije, te punu suradnju Zagreba s Međunarodnim sudom za ratne zločine, vezanu uz kazneno procesuiranje svih ratnih i poratnih zločina.
Zahvalivši se na kraju panel rasprave svim nazočnima na dolasku, predstavnik Europske komisije u Austriji Martin Selmayr je pozvao sve Austrijance s pravom glasa da izađu na Europske izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja ove godine u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Austriji. Posebice je naglasio značaj izlaska na izbore za Europski parlament u vrijeme kada raste utjecaj populista u Europi.
Nakon panel rasprave upriličen je i prigodni domjenak s hrvatskim specijalitetima, u režiji Maria Harapina iz bečkog Delikroata, jer kako se je moglo čuti od organizatora, ljubav prema Hrvatskoj “ide i kroz želudac”.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
