Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, u organizaciji Muzeja Domovinskog rata u Splitu i Hrvatske udruge Benedikt u ponedjeljak, 25. kolovoza 2025. povjesničar i vanjskopolitički analitičar dr. sc. Tihomir Rajčić održao je predavanje pod naslovom: „Totalitarizmi 20. stoljeća i velikosrpski projekt: povijesni pregled i suvremeni izazov“.
Predavanje je s nekoliko uvodnih riječi otvorio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, Radoslav Zaradić. U svom obraćanju naglasio je da je vladavina Slobodana Miloševića tijekom 1980-ih i početkom 1990-ih bila jezgra suvremenog velikosrpskog projekta. Milošević je Srbiju pretvorio u središte agresivnog autoritarnog režima. Vrhunac njegove politike bila je velikosrpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Domovinski rat Hrvatskoj je nanio goleme materijalne štete te ostavio duboke i trajne psihološke posljedice na društvo i generacije koje su ga preživjele. Kontinuitet velikosrpskog političkog narativa potvrđuje i današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je za vrijeme Domovinskog rata bio istaknuti član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, optuženog ratnog zločinca. Vučić, svojom retorikom i političkim djelovanjem, otvoreno zagovara ideju Velike Srbije, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, relativizaciju zločina te negiranje srpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima podsjetnik je da svaka ideologija – fašistička, nacistička, komunistička ili velikosrpska, iza sebe ostavlja krvavi trag. Samo istina, priznanje žrtava i jasna osuda svih oblika totalitarizma mogu biti temelj budućnosti utemeljene na slobodi i ljudskom dostojanstvu.
Okupljenima se zatim, u ime Splitsko-dalmatinske županije, obratio i zamjenik župana Stipe Čogelja, koji je istaknuo važnost ovakvih predavanja u današnjem vremenu te važnost prenošenja istine o hrvatskoj povijesti, osobito mladima.
Nakon toga, predavanje je nastavio dr. sc. Tihomir Rajčić. Istaknuo je da je Ministarstvo branitelja donijelo rezoluciju kojom bi Hrvatska trebala provesti temeljitu istragu o zločinima komunističkog režima te sustavno informirati javnost o tim zločinima, kojih je ona još uvijek nedovoljno svjesna. Iako rezolucija postoji, njezine odredbe se ne provode u djelo. Naprotiv, u televizijskim emisijama često gostuju govornici koji javno veličaju Josipa Broza, što je protivno temeljnim hrvatskim i europskim vrijednostima.
Crvena zvijezda i jugoslavenska zastava, uz pomoć četnika, razorile su Vukovar te počinile velike zločine u njemu i ostatku Hrvatske. Unatoč tomu, korištenje crvene petokrake i drugih simbola totalitarizma i dalje se ne sankcionira. Tužna je i činjenica da Srbija ni danas ne priznaje zločine koje je počinila tijekom Domovinskog rata.
Ideja Velike Srbije seže sve do 17. stoljeća, kada je postojala tzv. pećka patrijaršija. Ona je svoj teritorij dobila milošću osmanskog sultana jer su srpski vojnici, tj. vjernici pećke patrijaršije, ratovali u osmanskoj vojsci. Srpska pravoslavna crkva nasljednica je upravo te pećke patrijaršije. Ideja Velike Srbije, kakvu danas poznajemo, obuhvaćala je teritorij identičan prostoru koji je obuhvaćala pećka patrijaršija u 13. stoljeću.
SPC je, poput nje, državotvorna institucija. Ona nije Crkva u duhovnom smislu kakav poznajemo, nego državna struktura. Pećka patrijaršija obuhvaćala je prostor od Skoplja, dijela Bugarske, velikog dijela Ugarske, Bosne i Hrvatske sve do zloglasne granice Virovitica–Karlovac–Karlobag.
Tijekom 1970-ih godina Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je bilježila naizgled impresivan gospodarski rast od oko 5% godišnje. No taj je rast bio financiran kreditima i bliskoistočnim petrodolarima, zbog čega je Josip Broz i održavao dobre odnose s nesvrstanim zemljama.
Međutim, 1982. vanjski dug Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iznosio je 20 milijardi tadašnjih dolara (oko 70 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti). Uz sve to, ogromni problem je bio i to što gospodarstvo u Jugoslaviji nije bilo funkcionalno.
Tada je veleposlanik SAD-a osnovao „klub neslužbenih prijatelja Jugoslavije“, koji je preko Svjetske banke osigurao kredit za vraćanje duga, uz obvezu štednje. To je, međutim, značilo da je standard građana pao za četvrtinu, što je prouzročilo visoku nezaposlenost i smanjenje investicija. Uz to, inflacija je dosezala i 2.500% godišnje. U beogradskim raspravama tada se tvrdilo da su za krizu krivi Slovenci i Hrvati jer „ekonomski iskorištavaju Srbiju“.
Slobodan Milošević bio je komunistički birokrat koji je živio u uvjetima daleko iznad prosjeka te nije imao jasnu predodžbu o životu običnih ljudi. Zalagao se za titoistički komunizam, a u njegovoj je političkoj viziji Velika Srbija bila izjednačena s Jugoslavijom i komunizmom. Godine 1986. objavljen je Memorandum SANU, dokument pun netočnih tvrdnji o navodno lošem položaju Srba u Jugoslaviji, što je postalo jednim od ključnih ideoloških uporišta velikosrpske politike.
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman sve je svoje poteze vukao promišljeno i hladnokrvno. Bio je vrhunski poznavatelj političkih prilika u Europi i svjestan da, jednom kada se istočna Europa oslobodi sovjetskog pritiska, jugoslavenska komunistička federacija više nema smisla. Znao je i da oslobođenje Hrvatske neće biti moguće prije raspada Sovjetskog Saveza. Čak su i njegovi politički protivnici priznali njegovu odlučnost i jasnoću vizije, koje su proizlazile iz temeljitog poznavanja stvarnosti.
Nakon predavanja dr. Rajčić je odgovorio na nekoliko pitanja publike, priopćila je Hrvatska udruga Benedikt.
Fenix-magazin/SČ
