Promjena u mirovinskom sustavu od 2026. godine donosi bračnim parovima u mirovini dvostruku poreznu olakšicu. Ipak, mnogi parovi od toga neće imati koristi – i to iz vrlo konkretnih razloga.
Njemačka savezna vlada planira uvesti tzv. aktivnu mirovinu, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2026. godine. Umirovljenici koji su u braku mogli bi tada ostvariti znatne porezne prednosti zahvaljujući kombinaciji dviju mjera. No ta pogodnost neće biti dostupna svima.
Dvostruka porezna olakšica za bračne parove u mirovini
Od 2026. godine umirovljenici koji nastave raditi i nakon dostizanja zakonske dobi za mirovinu moći će mjesečno zaraditi do 2.000 eura bez plaćanja poreza, što na godišnjoj razini iznosi 24.000 eura. Ta se mjera naziva aktivna mirovina.
Uz to, raste i osnovni osobni odbitak (neoporezivi dio dohotka), koji će 2026. iznositi 12.348 eura po osobi, odnosno 24.696 eura za bračne parove. Ako jedan supružnik nastavi raditi, par može ostvariti ukupno do 48.696 eura godišnje bez poreza.
Tko ne može koristiti aktivnu mirovinu?
Iako osobni odbitak vrijedi za sve umirovljenike, aktivnu mirovinu mogu koristiti samo oni koji rade kao zaposlenici u sustavu obveznog socijalnog osiguranja i koji su dosegli zakonsku dob za mirovinu. Ta će dob 2026. iznositi 66 godina i dva mjeseca.
Iz mjere su isključeni:
samozaposleni i slobodna zanimanja
radnici na mini-poslovima
državni službenici
poljoprivrednici i šumari
prijevremeni umirovljenici
Zbog toga velik broj umirovljeničkih parova neće moći iskoristiti ovu pogodnost.
Koliko stvarno ostaje od 2.000 eura?
Iako je dodatna zarada do 2.000 eura mjesečno oslobođena poreza, socijalni doprinosi i dalje se plaćaju. To se odnosi na zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu njegu.
Primjerice, pri dodatnoj zaradi od 2.000 eura mjesečno, umirovljenik mora platiti oko 207 eura doprinosa, pa mu neto ostaje približno 1.793 eura.
Kritike sindikata: skupa mjera s upitnim učinkom
Aktivna mirovina nailazi i na kritike. Njemački sindikalni savez (DGB) upozorava da će mjera državu koštati stotine milijuna eura godišnje, a da pritom ne rješava ključne probleme tržišta rada.
Posebno se ističe da u fizički zahtjevnim zanimanjima većina radnika ne može raditi nakon mirovinske dobi. Također nije jasno koliko će poslodavaca uopće biti spremno zadržati starije radnike.
Procjene o broju korisnika razlikuju se: Ministarstvo financija očekuje oko 168.000 zaposlenih umirovljenika, dok Institut za ekonomska istraživanja govori o oko 230.000. Trošak za državni proračun procjenjuje se na oko 890 milijuna eura godišnje.
Vlada planira nakon dvije godine preispitati učinkovitost mjere. Ostaje otvoreno pitanje hoće li aktivna mirovina doista pomoći u ublažavanju nedostatka radne snage.
Fenix-magazin/DP/MMD
